Demograf Stjepan Šterc gostovao je u Novom danu gdje je komentirao prijepore oko mjere roditelj-odgojitelj. Smatra da je Hrvatska u alarmantnoj demografskoj situaciji i da treba poduzeti ozbiljne korake u tom smislu.
Gotovo šest tisuća zagrebačkih roditelja odgojitelja zasad može odahnuti. Visoki upravni sud donio je u ponedjeljak odluku da se privremeno obustavi ukidanje te mjere. No, to i dalje ne znači da je ona nezakonita ili zakonita, konačna odluka tek će se donijeti. Ipak, dotad će se korisnicima i dalje isplaćivati oko pet tisuće kuna mjesečno. Udruge zadovoljne, Grad i dalje vjeruje da će sud stati na njihovu stranu.
Stjepan Šterc kritizira gradsku perspektivu kao političku, traži ozbiljniji znanstveni pristup ovoj temi:
“Gradska vlast kaže da je to iz njihove perspektive, a ona je jako sužena. Predlagao sam im ozbiljnu reviziju te mjere, da se javnosti predoči pozadina, a ne da se iz političkih pogleda servira ono što žele. Potrebna je analiza da se vidi o kojim se ljudima radi, koji su stambeni, socijalni i drugi statusi. Kad je udruga U ime obitelji provela analizu, među tim ženama ima žena koje imaju po osmero djece, koje su upitnog zdravstvenog statusa, razvedene, čitav niz socijalnih slučajeva na granici egzistencije. Bilo bi logično da se krenulo u analizu te mjere i da se razvijaju dodatne mjere, pola radnog vremena, klizno radno mjere, izlazak iz mjere po posebnim uvjetima… Iz političkog svijeta uglavnom dolazi teza da to nije polučilo rezultate. Izravna korealcija mjere nije s brojem rođene djece, nego s trećerođenim djetetom u obitelji. Sve im se serviralo, ali to je ideološka priča. Hrvatska je jedna od najugroženijih populacija na svijetu prema UN-u, jedna smo od najstarijih populacija i da se ide ovako na nešto što se testiralo, to je neprimjereno. Svakom bih predložio, tko se bavi gradskom politikom, neka uđe u zagrebački proračun i usporedi stavku po stavku. Preko milijardu i 300 milijuna kuna gradskog proračuna je irelevantno u odnosu na ovu mjeru.”
“Najveći dio tih ljudi je na egzisitencijalnom minimumu”, dodao je.
Na pitanje što pokazuju rezultati njihove analize, otkrio je: “Pokazatelji pogoršanja su minimalni jer se dominantno radilo u obiteljima koje su živjele na egzistencijalnom minimumu i dio je radio na određeno bez velikih primanja. Spominjali su potrošnju od 40 miljuna kn mjesečno za tu mjeru. Moglo se dogovoriti da namjenska davanja za budućnost Hrvatske ne budu oporezivana kao porez na dobit.”
Na pitanje je li se netko vratio na tržište rada, kaže: “Ima primjera, to su male brojke. Kad su djeca došla do određenog uzrasta, donijeli su odluku o povratku na tržište rada.”
Komentirajući kakva je onda poruka mjere 5.000 kn za roditelje dok drugi roditelji za pravi posao dobivaju i manje plaće manje, Šterc je istaknuo: “I to je posao, to je odgoj djece. Predložili smo model da te žene, s obzirom na manjak mjesta u vrtićima, da one rade s drugom djecom kad istekne rok.”
O tome da je za djecu bolji boravak u vrtićima nego kod kuće, rekao je: “To neka pitaju pedagoge i neka oni iz znanstvenog diskusra kažu. Socijalizacija je važna u širem okruženju. Nama političari nameću javnu zakonitost i javni stav na temelju svog političkog osjećaja. Društvo pretvaramo u politički okupirano društvo gdje političari nameću svoj svjetonazor kao logiku organizacije života.”
“Mjeru roditelj odgojitelj primijeniti na cijelu Hrvatsku”
Smatra da rješenja ima:
“Rješenje je da gradska vlast napravi ozbiljnu znanstvenu analizu, da se naprave korekcije mjere. Oko 60 posto tih ljudi će se dovesti ispod egzistencijalnog minimuma, ide se izravno na djecu i žene što uopće nije primjereno i dovest će ih se do ruba zaduživanja.”
Na pitanje zašto se mjera ne primjeni na sve gradove u Hrvatskoj, Šterc kaže da to je ideja: “I to je bio prijedlog. Imamo gubitak, oko 75 dnevno ljudi više umire nego se rađa. Logično je da bi državni vrh trebao napraviti projekciju i tu mjeru provesti na nivou Hrvatske, uz ostale modele – micanje poreza za tu mjeru, klizno radno vrijeme i sl.”
Dodaje da bi trebalo osnovati posebno ministarstvo: “Imali su mladu osobu, doktora znanosti, docent na fakultetu, član HDZ-a, bila mu je nadređena ministrica koja blage veze nema s tim. Sad nema nikoga. Demografija spada u poseban resor. To je ključ hrvatskog opstanka i budućnosti. Predložio bih da to bude, kao što smo formirali studij poseban, tako bi trebao biti i resor”.
Foto: N1