Eurozastupnik Stjepo Bartulica od svih hrvatskih političara ima najbolje kontakte s pobjedničkim taborom Donalda Trumpa. Prije dva tjedna bio je na Trumpovom luksuznom imanju Mara-a-Lago na Floridi gdje je razgovarao s Vivekom Ramaswamyjem, utjecajnim republikancem koji će s Elonom Muskom voditi novo vladino tijelo za efikasnost. Otkriva nam da su na Trumpovom imanju bile vrlo stroge mjere sigurnosti. Bartulica je bio i na svečanoj večeri na kojoj je Trump održao govor, a otkrio nam je i da je pozvan na Trumpovu inauguraciju 20. siječnja. Sa Stjepom Bartulicom razgovarali smo o tome što za Ameriku i svijet znači ponovni Trumpov dolazak na vlast, ali i o promjenama koje su neminovne u europskoj politici.

Nedavno ste bili na Trumpovom imanju na Floridi. O kakvomje skupu riječ?

Da, imao sam čast sudjelovati na skupu u Mar-a-Lago klubu na Floridi, imanju novoizabranog predsjednika SAD-a, Donalda Trumpa. Ovaj događaj organizirali su američki republikanci kako bi okupili ključne političke i poslovne lidere iz cijelog svijeta. Cilj je bio uspostaviti i ojačati međunarodne odnose te raspraviti o budućim smjernicama američke vanjske politike.

Tijekom boravka imao sam priliku susresti se s Trumpovim suradnicima te argentinskim predsjednikom Javierom Mileijem. Razgovarali smo o mogućnostima jačanja bilateralnih odnosa između naših zemalja i Sjedinjenih Američkih Država. Ovakvi susreti pružaju platformu za razmjenu ideja i promicanje interesa Hrvatske na međunarodnoj sceni.

Moje sudjelovanje na ovom skupu odražava predanost traženju prilika koje mogu donijeti korist našoj domovini. Vjerujem da je važno biti proaktivan u uspostavljanju kontakata s ključnim međunarodnim akterima kako bismo osigurali da glas Hrvatske bude jasno i snažno zastupljen u globalnim pitanjima.

Kakve kontakte ima hrvatska vlada s Trumpom?

Što se tiče kontakata hrvatske vlade s Donaldom Trumpom mogu reći da su oni tijekom njegove kampanje bili prilično slabi ili gotovo nepostojeći. Vlada je odlučila zauzeti neutralan stav. S druge strane naši mainstream mediji su u isto vrijeme prilično neobjektivno naginjali prema Kamali Harris i Demokratskoj stranci što smatram vrlo pogrešnim pristupom.

Osobno sam uvijek bio čvrsto uz Trumpa i njegove politike jer vjerujem da promoviraju suverenitet slobodu i ekonomski prosperitet – vrijednosti koje su ključne za Hrvatsku. Tijekom Trumpovog mandata, pokazao je da nije sklon centraliziranim institucijama i globalističkoj agendi, već je stavljao interese običnih građana na prvo mjesto na što bi se trebali češće ugledati naši domaći političari.

Koristit ću svoje kontakte i poznanstva s Republikancima, uključujući one bliske Trumpu, kako bih osigurao bolju poziciju Hrvatske. Smatram da Hrvatska mora pokazati više inicijative u jačanju odnosa s Republikanskom jer to može donijeti konkretne koristi za našu zemlju. Naš interes mora biti iznad bilo kakvih ideoloških podjela i usmjeren prema praktičnim rješenjima koja će koristiti hrvatskim građanima.

Američki mediji su ovih dana objavili da ja kod Trumpa bio i Mark Zuckerberg? Što je upozadini ovog sastanka?

Nedavni sastanak između Marka Zuckerberga, izvršnog direktora Mete i novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa u Mar-a-Lagu predstavlja značajan pomak u njihovim odnosima. Ovaj susret ukazuje na mogućnost uspostavljanja suradnje između tehnoloških lidera i nadolazeće administracije, unatoč prethodnim napetostima.

Iako detalji razgovora nisu objavljeni pretpostavlja se da su raspravljali o pitanjima vezanim uz tehnološku industriju i regulaciju društvenih medija. Ovaj sastanak može signalizirati promjenu u pristupu tehnoloških kompanija prema političkim liderima. Takvo što bi moglo imati dalekosežne posljedice na regulaciju i djelovanje društvenih medija u budućnosti. Također ukazuje na potencijalno poboljšanje odnosa između Trumpa i tehnoloških lidera, što bi moglo utjecati na buduće politike prema tehnološkom sektoru.

Ovaj razvoj događaja mogao bi imati implikacije i za Hrvatsku, posebno u kontekstu digitalne diplomacije i suradnje s američkim tehnološkim tvrtkama. Važno je pratiti kako će se ovi odnosi razvijati i koje će politike nova administracija usvojiti prema tehnološkom sektoru.

Zašto niste glasali za novu Europsku komisiju?

Nisam glasao za novu Europsku komisiju jer smatram da ona ne odražava vrijednosti i prioritete koji su ključni za očuvanje nacionalnog suvereniteta i identiteta Hrvatske i Europe. Vidim da Europska unija sve više naginje prema centralizaciji moći, a nova Komisija po mom mišljenju nastavlja promovirati politiku koja ide na štetu interesa pojedinačnih država članica.

Posebno me zabrinjavaju smjerovi politike u područjima migracija, zelene tranzicije i tzv. rodne ideologije u kojoj se nameću jedinstvena rješenja bez stvarne rasprave i uvažavanja specifičnih potreba svake zemlje. Moj prioritet je zaštititi interese Hrvatske i promicati politiku koja se temelji na tradicionalnim vrijednostima te slobodnom tržištu i odgovornosti prema vlastitim građanima, a ne slijepo prihvaćati agendu koju oblikuju briselske elite.

Osim toga smatram da je potrebno mijenjati strukture unutar EU-a kako bi se dala veća moć državama članicama. Nova Komisija nažalost ne pokazuje spremnost na takve promjene zbog čega nisam mogao dati svoj glas za nju. Nisam mogao dati povjerenje Komisiji koja ni sama nije sigurna što je žena. To pitanje sam postavio Glennu Micallefu međutim on nije znao odgovoriti na jednostavno pitanje što je žena. Takva neodlučnost da se zauzme stav o temeljnim pitanjima identiteta dodatno me učvrstila u uvjerenju da nova Komisija ne zaslužuje moje povjerenje.

Ilegalne migracije još uvijek su jedan od glavnih problema Europske unije. Zašto je Europa tako blaga prema ilegalnim migrantima?

Smatram da je problem ilegalnih migracija posljedica političkih odluka koje se temelje na krivoj percepciji solidarnosti i globalne odgovornosti. Dominantna ideologija u Europskoj uniji često favorizira otvorene granice i multikulturalizam, što u konačnici potkopava sigurnost i stabilnost država članica.

Mnogi europski lideri umjesto da jasno povuku granicu između legalnih i ilegalnih migracija tretiraju ilegalne migrante kao žrtve koje imaju pravo na ulazak, neovisno o okolnostima. Također, postoji ogroman pritisak nevladinih organizacija i lobija koji zagovaraju migracije pod izlikom humanitarne pomoći. Umjesto da EU stvori čvrst i jasan sustav kontrole granica, prečesto se odlučuje za popuštanje pod tim pritiscima.

Smatram da nedostatak političke hrabrosti među vodećim elitama u EU-u dovodi do neprovedivih politika i nedostatka učinkovitih rješenja. Umjesto da ulažemo u zaštitu vanjskih granica i pružanje pomoći u zemljama podrijetla migranata, Europa se odlučuje na sustave kvota i preraspodjele, koji samo povećavaju napetosti unutar država članica.

Ilegalne migracije nisu samo humanitarno, već i sigurnosno, kulturno i ekonomsko pitanje. Bez čvrstog odgovora, Europa riskira gubitak svog identiteta i stabilnosti. Moj stav je da se moramo vratiti zdravom razumu te osigurati naše granice. Trebamo jasno razlikovati legalne migrante od onih koji krše zakone i pomagati ljudima tamo gdje se problemi stvarno događaju, a ne stvarati dodatni kaos unutar EU-a.

EU mora usvojiti pristup sa sloganom Europe First i na taj način pristupati svakom pitanju. Nadalje, bogate muslimanske zemlje trebale bi preuzeti veću odgovornost i učiniti više u prihvaćanju migranata te pružanju pomoći ljudima iz svojih regija, umjesto da teret prebace na Europu.

Zašto se svaki ilegalni prelazak granice ne tretira kao kazneno djelo?

Svaki ilegalni prelazak granice uistinu bi trebao biti tretiran kao kazneno djelo jer time krši suverenitet države i zakone koji su postavljeni da štite naše granice i sigurnost građana. Nažalost trenutno to nije praksa u mnogim zemljama Europske unije uključujući Hrvatsku, a razlozi za to su višestruki.

U Europskoj uniji postoji tendencija da se ilegalne migracije tretiraju isključivo kao humanitarno pitanje, a ne kao pitanje poštovanja zakona. Pod izlikom ljudskih prava i solidarnosti, mnogi političari oklijevaju zauzeti čvrst stav prema onima koji nelegalno prelaze granice. To šalje pogrešnu poruku i potiče daljnje nezakonite migracije.

Liberalna ideologija koja dominira u institucijama EU-a često zagovara dekriminalizaciju ilegalnih prelazaka granica kako bi se migrante zaštitilo od navodne represije. Umjesto da jasno povuku granicu između legalnih i ilegalnih radnji, pokušavaju pronaći načine da te radnje opravdaju čime slabe sustav vladavine prava.

Nedostatak političke volje i jasnoće unutar samih država članica također doprinosi ovom problemu. Umjesto da postavimo stroge kaznene mjere, mnoge zemlje preferiraju administrativne sankcije koje u stvarnosti nemaju stvarni odvraćajući učinak.

Moje je mišljenje da bi se svaki ilegalni prelazak granice trebao tretirati kao kazneno djelo, kako bi se poslala jasna poruka: zakoni i granice postoje s razlogom i moraju se poštovati. To nije samo pitanje sigurnosti već i pravičnosti prema onima koji poštuju pravila i legalno traže ulazak u neku zemlju. Ako ne djelujemo odlučno riskiramo destabilizaciju društva i gubitak povjerenja građana u institucije.

Vidimo da vraćaju migranti iz Njemačke u Hrvatsku. Je li Hrvatska postal hot spot?

Povratak migranata iz Njemačke u Hrvatsku rezultat je primjene Dublinske uredbe prema kojoj je za razmatranje zahtjeva za azil odgovorna prva država članica EU-a u koju je migrant ušao. Budući da mnogi migranti prvo ulaze u EU preko Hrvatske druge zemlje ih vraćaju natrag u Hrvatsku kada im odbiju zahtjev za azil ili utvrde da su prvo registrirani kod nas.

Ovakva situacija povećava pritisak na naš sustav i infrastrukturu što izaziva zabrinutost da bi Hrvatska mogla postati “hot spot” za migrante. Iako nadležne institucije tvrde da je situacija pod kontrolom osobno smatram da moramo biti oprezni i poduzeti proaktivne mjere kako bismo spriječili da Hrvatska postane središnja točka za migrante. To uključuje jačanje kontrole granica te učinkovitu provedbu zakona i suradnju s drugim državama članicama EU-a kako bismo osigurali pravednu raspodjelu odgovornosti i zaštitili interese naše zemlje.

Važno je napomenuti da iako se broj migranata koji se vraćaju u Hrvatsku povećava to za sad još uvijek ne znači nužno da smo već postali “hot spot”. Međutim, bez adekvatnih mjera postoji rizik da se situacija pogorša. Stoga je ključno djelovati sada kako bismo osigurali sigurnost i stabilnost naše zemlje.

Hoće li se i u Europi nešto promijeniti nakon dolaska Trumpa

Pobjeda Donalda Trumpa po mom mišljenju izazvat će značajne promjene u Europi.Posebno zato što njegova politika jasno naglašava suverenitet država i borbu protiv globalističkog pristupa. Trump je već pokazao tijekom svog prvog mandata da ne podržava nekontrolirane migracije i pretjeranu centralizaciju moći, što je u skladu s vrijednostima koje i ja zastupam.

Europa bi mogla ponovno preispitati svoje odnose sa SAD-om i razmotriti vlastitu neovisnost u pitanjima obrane i vanjske politike. Smatram da Trumpov povratak može ohrabriti konzervativne pokrete u Europi uključujući one koji se zalažu za očuvanje nacionalnog identiteta te jačanje obiteljskih vrijednosti i vraćanje moći državama članicama, umjesto da se sve odlučuje u Bruxellesu.

Njegova politika bi također mogla potaknuti liderstvo koje se fokusira na rješavanje ključnih problema, poput ilegalnih migracija i zaštite granica. Europa ima mnogo za naučiti iz Trumpove politike. Posebice kada je riječ o stavljanju interesa svojih građana na prvo mjesto. To je poruka koja se sve više čuje i glasnije čuje kod nas. Naši građani shvaćaju da politika koja se vodi daleko od naših realnosti nema rješenja za svakodnevne probleme građana.

Na kraju vjerujem da će Trumpov povratak donijeti novu dinamiku u međunarodnu politiku i ojačati glas onih koji se protive radikalnim globalističkim projektima. Za Hrvatsku i Europu to može biti prilika da ojačamo svoj suverenitet i ponovno stavimo naše vrijednosti i interese u središte politike.