Podaci o rastu BDP-a pokazuju da Hrvatska i dalje ostvaruje snažan i visoki rast i hvata korak sa zemljama koje su prije nje ušle u Europsku uniju, rekao je u četvrtak u uvodu sjednice vlade premijer Andrej Plenković.
“I dalje snažan i visoki rast BDP-a”, rekao je Plenković, komentirajući danas objavljenu prvu procjenu Državnog zavoda za statistiku prema kojoj je BDP u posljednjem lanjskom kvartalu realno porastao za 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.
“To potvrđuje kontinuitet našeg snažnog rasta. Hrvatska je već 16. kvartal zaredom u pozitivnom gospodarskom uzletu”, rekao je.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Orbanova opsesija: Mol sklopio ugovor s Janafom o prijevozu nafte pa sad kukaju da im je to preskupo – opet spominju da nemaju mora
Što se tiče cijele 2024. godine u kojoj je hrvatsko gospodarstvo prema prvoj procjeni realno raslo za 3,8 posto, istaknuo je da to Hrvatsku svrstava u najbrže rastuće ekonomije u EU-u, a jedina s većim rastom je Malta.
Prošlogodišnji rast je veći od 3,6 posto, kolika je bila procjena Ministarstva financija, napomenuo je, prenosi Glas Istre.
Kumulativni hrvatski gospodarski rast od početka 2021. godine je drugi najveći u EU-u, preko 25 posto, iza Malte koja je rasla 35 posto, dodao je.
Bit ovih podataka je prema njegovoj ocjeni da hrvatsko gospodarstvo i Hrvatska generalno jačaju i sve više hvataju korak s onima koji su u EU ušli prije nje.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je četvrtak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju 2024. realno porastao 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.
To je već 16. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali nešto sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 3,9 posto.
Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u proteklom kvartalu za 6,3 posto na godišnjoj razini, brže nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 5,5 posto.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 9,5 posto, brže u odnosu na 9,2 posto u prethodnom kvartalu.
Porasla je i državna potrošnja, za 7,1 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 5,3 posto.
Uvoz roba i usluga porastao je, pak, za 9,9 posto, brže u odnosu na 4,1 posto u prethodnom kvartalu.
Pritom je uvoz roba povećan za 8,8, a usluga za 14,9 posto.
Izvoz roba i usluga porastao je, pak, u proteklom tromjesečju za 4,7 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 1,5-postotni rast u prethodnom kvartalu.
Pritom je izvoz roba porastao za 9,2, a usluga za 0,1 posto.
Prema prvoj procjeni, u cijeloj prošloj godini hrvatsko gospodarstvo poraslo je 3,8 posto.
Rast brži od prosjeka EU-a
Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u posljednjem lanjskom tromjesečju poraslo 3,6 posto na godišnjoj razini, a 1,4 posto na kvartalnoj razini.
Tako je rast domaćeg gospodarstva znatno brži u odnosu na prosjek u EU.
Eurostat je nedavno objavio da je u posljednjem lanjskom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 1,1 posto.
Gospodarstvo eurozone je, pak, u tom tromjesečju poraslo 0,1 posto na kvartalnoj, a 0,9 posto na godišnjoj razini.
Foto: Pixabay