Gotovo kako nema dana da na hrvatskim cestama netko ne pogine, a Hrvatska je i u Europskoj uniji pri samom vrhu po smrtnim stradavanjima u prometu.
Prema podatcima Europske komisije, Hrvatska je bila na četvrtom mjestu sa 62 poginulih u prometu u 2024. godini, odmah iza Rumunjske sa 77, Bugarske sa 74 i Grčke sa 64 smrtno stradalih na milijun stanovnika. Ipak, u odnosu prema 2023. godini, kada je u Hrvatskoj zabilježena 71 poginula osoba na milijun stanovnika, uočljiv je pad smrtno stradalih.
Europska komisija sredinom ožujka objavila je preliminarne podatke o smrtnim slučajevima na cestama za 2024. Prošle je godine u prometnim nesrećama u EU-u poginulo oko 19.800 osoba, što je blagi pad, od tri posto, u odnosu prema 2023., odnosno 600 izgubljenih života manje.
Čak iako je broj smrtnih slučajeva na cestama 2024. znatno manji nego 2023., opći je tempo poboljšanja i dalje prespor, a većina država članica nije na dobrom putu da ostvari cilj EU-a da se broj smrtnih slučajeva na cestama do 2030. prepolovi, prenosi Glas Slavonije.
Josip Mataija, voditelj službe prometne policije u Ravnateljstvu policije, kaže kako je u prometu manje ozlijeđenih, ali više poginulih. Naime, do 28. svibnja bilo je 97, a lani 84 smrtno stradalih na cestama, što je oko 16 posto više. Na žalost, svjedoci smo kako i nakon navedenog datuma gotovo da nema dana da se na hrvatskim cestama ne izgubi život.
– No ove godine bilježimo smanjenje broja prometnih nesreća za pet posto, smanjenje broja teško ozlijeđenih osoba za više od 200, ili 19 posto, te devet posto manje lakše ozlijeđenih. Nakon Uskrsa zaredalo se puno teških nesreća. Glavni razlog prometnih nesreća je brzina, a ove je godine oko 50 posto osoba poginulo baš zbog brzine. Osim toga, 42 posto osoba smrtno je stradalo u slijetanju s ceste, čemu je uzrok bio isključivo nepažnja vozača. Istaknuo bih i problem nekorištenja sigurnosnim pojasom u vozilima.
Naime, naša vozila su prosječno stara 14 godina i nisu najmodernija, ali sva imaju pojas, koji može spasiti život. Naime, 50 posto osoba poginulih ove godine nije bilo vezano. Apelirao bih na ljude da se vežu, jer to može pomoći. Na primjer, dogodi se da pri prevrtanju vozila vozač i suvozač budu vezani i prežive nesreću, a putnik na stražnjem sjedalu nije bio vezan te je ispao iz vozila i poginuo. Treba istaknuti i da raste broj vozila u prometu.
Naime, ove godine imamo pet posto porasta broja vozila na autocestama pod ingerencijom HAC-a. To u postotku izgleda malo, ali to je 900.000 vozila na cestama više nego u prva četiri mjeseca prošle godine. Slično je i na drugim cestama, a sezona tek počinje. Iz godine u godinu raste i broj registriranih vozila. Tako ove godine u prva četiri mjeseca imamo 111.000 registriranih vozila više nego u istom razdobčlju lani – kaže Mataija i ističe kako je puno više registriranih motocikala.
Prema podatcima iz policije, čini se da tzv. kriza srednjih godina, koju smo nekada gledali u filmovima, sve više “hvata” Hrvate, koji odjednom kupuju motocikle.
– Dosta raste broj motocikala, kojih ove godine imamo više od 113.000 registriranih, što je 10.000 više nego prošle godine. To pokazuje da motocikl postaje sve popularniji, vozi ih se duže jer su klimatski uvjeti takvi. Nekada je bilo prave zime, a sada se voze cijelu godinu. Tijekom 2024. poginuo je 71 motociklist. Do sada ih je od početka godine 14 smrtno stradalo, a prošle u prva četiri mjeseca 21. Od njih 14 zbog vlastite ih je pogreške stradalo deset, a samo četiri zbog pogrešaka drugih vozača. Od deset ih je osam poginulo u slijetanju s ceste. Međutim, sada imamo veći problem, jer motocikle voze sve generacije, ne samo mlađe osobe nego i stariji. Sada nam više gine starijih osoba koje su godinama vozile automobile, ali ne i motocikle. Naime, osoba koja ima iskustva vozeći automobil odjednom kupi veliki motocikl, s kojim uopće nema iskustva. Ginu ljudi od 40, ali i više od 70 godina. Nije problem kod onih koji voze motocikle od mladosti, oni su krenuli od manjih motocikala prema većima. Kod ovih drugih, koji ih nikada prije nisu vozili, najveći je problem neiskustvo – ističe voditelj službe prometne policije u Ravnateljstvu policije.
Kako dalje navodi, samo protekloga vikenda policija je na hrvatskim cestama utvrdila više od 7000 prometnih prekršaja, od kojih se 2200 odnosilo na brzinu, a 600 na alkohol.
– Da bismo zaustavili stradavanja u prometu, pokrenuli smo aktivnosti koje ćemo i nastaviti. Na prometnicama će biti sve moguće ljudstvo i tehnika, a lokacije mijenjamo. No moram istaknuti da policija sama nigdje nije riješila problem stradavanja osoba u prometu dok se nešto ne promijeni u glavi samih vozača. Kada sjednu u automobil, vozači trebaju razmisliti, vezati se i prilagoditi brzinu, jer osim što stradavaju oni, i zbog njih stradavaju druge osobe – istaknuo je Josip Mataija, naglasivši kako je za motocikliste obvezno da imaju kacigu i dodatnu opremu, kao što su jakna, hlače, čizme i rukavice, jer im i to može spasiti život.
NAJSIGURNIJE SU ŠVEDSKA I DANSKA
Prema podtacima iz Europske komisije, napredak u području sigurnosti na cestama diljem EU-a i dalje je neujednačen, pri čemu neke zemlje ostvaruju znatan napredak, a druge teško smanjuju broj smrtnih slučajeva. Švedska i Danska i dalje su najsigurnije zemlje glede prometa na cestama, s niskim stopama smrtnosti, od 20 odnosno 24 smrtna slučaja na milijun stanovnika. Prosjek EU je 44 smrtna slučaja na milijun stanovnika. Najrizičnije su i dalje ruralne ceste, s 52 posto smrtnih slučajeva. Većinu poginulih na cestama (77 posto) čine muškarci, a starije odrasle osobe (65+) i mladi (18-24) posebno su nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu. Kad je riječ o vrsti sudionika u cestovnom prometu, putnici u automobilima imaju najveći udio smrtnih slučajeva, a slijede ih motociklisti s 20 posto, pješaci (18 posto) i biciklisti (10 posto). Ranjivi sudionici u cestovnom prometu, uključujući pješake, bicikliste i motocikliste, čine gotovo 70 posto poginulih u gradovima, što naglašava hitnu potrebu za poboljšanim sigurnosnim mjerama kako bi ih se zaštitilo.
Foto: Hina