Donald Trump odlukama ruši i diže svjetske burze. Od šoka zbog rekordnih američkih carina, do njihova pauziranja za većinu država, pa onda još većeg udara na Kinu – sa 145 % nameta. Hrvatski izvoznici smatraju da se odgodom carina agonija produžava, da je budućnost poslovanja i izvoza neizvjesna.

Ministru gospodarstva iznijeli su svoje preporuke kako ne bi došlo do daljnjeg narušavanja hrvatske ekonomije.

Novonastalo stanje razjasnio nam je Kristijan Kotarski, stručnjak za međunarodnu političku ekonomiju i financijske krize s Fakulteta političkih znanosti koji je gostovao u studiju RTL-a Danas.

Zašto je došlo do ovog naglog Trumpova obrata i 90 dana pauze?

Očito da je prag boli dosegnut. Burzovni indeksi su strahovito pali otkad je krenula najava trgovinskog rata i ‘Dan oslobođenja’. Uništeno je na burzama preko šest tisuća milijardi dolara. Dakle, jednostavno došlo je do velikog pada na tržištima. Osim toga, američki javni dug, a Amerika se strahovito zadužuje – njezin fiskalni deficit je 6 do 7 posto BDP -a i cijena tog zaduženja je porasla za 60 baznih bodova, s 3,9 na 4,6% i naprosto očito da je pritisak tržišta bio takav, a na samo tržište. Ne vjerujem da je to bilo planirano iako, naravno, da su neki zaradili na tome koji su se kladili da će doći do pada.

Ali sigurno da su i pritisci došli od strane ljudi iz njegovog kruga. Velikih bogataša, milijardera kojima ne sviđa da burzovni indeksi nastavljaju padati i naravno da je došlo do pritiska. Vidimo čak i da je Elon Musk počeo zagovarati slobodnu trgovinu, ukidanje carina između Europske unije i SAD- a. Budući da naravno Tesla, i dionice Tesle u ovom prvom scenariju kad su cijene počele padati, bili pogođeni i naravno da su rasli pritisci da se pauzira.

Izgleda da zapravo s Trumpom nikad ne znamo na čemu smo. Sad je ta pauza od tri mjeseca, što očekivati, što će se sada odvijati?

Izložit ću nekoliko scenarija. Prvi scenarij je da svi dođu i poklone se Trumpu kralju, poljube mu prsten i kažu: Pristat ćemo na sve što traže Amerika. Ali ne vjerujem da će se to dogoditi. Neki će, naravno, probati ispregovarati ‘dealove’.Doći do lakšeg pristupa američkom tržištu i osigura da izvoz ipak teče makar u nešto manjem obimu.

Drugi scenarij: Da konkretno imate situaciju da Trump odustane i vidi da su tržišta pala, strategija jednostavno ne drži vodu.

Treći scenarij: je da zapravo ostatak svijeta kaže daje shvatio poruku i da SAD čini 15% globalnog uvoza. A 85 posto je ostatak svijeta. Pa ajde idemo se mi međusobno povezati i stvoriti zone slobodne trgovine i trgovati više međusobno. A Amerika bi mogla izvisiti.

Četvrti scenarij: Evo sad ova najava pauziranja od 90 dana, ali Kina nije pošteđena. Tu se podigao ulog na 145 posto carinske stope. SAD-a na izvoz Kine u SAD. Moglo bi se dogoditi da jednostavno SAD pokušava ipak tražiti saveznike u okruživanju Kine. Nešto što je, recimo, radio i Biden prije Trumpa.

Peti scenarij: A to bi definitivno bio najkatastrofičniji je da jednostavno svijet upadne u jedno kolektivno bezumlje i da idemo sve dublje u recesiju.

No, ostaju carine svima od 10 %. Kako će Hrvatska, Europa i svijet to osjetiti?

Pa što se tiče Hrvatske sigurno će neki naši izvoznici osjetiti. Farmaceutski proizvodi, HS Produkt koji izvoze u SAD imati povećane troškove poslovanja zbog tih carina. Jedan će dio pokušati prebaciti na američke potrošače, ali neće nužno sav efekt carina biti u stanju prebaciti kroz više cijene na američke potrošače.

Hoće li tenisice poskupjeti sada?

Pa u Hrvatskoj zasad ne, to će Amerikancima poskupiti koji će sad morati više plaćati za to. Osim toga, pao je i tečaj dolara, što znači i skuplji uvoz po toj osnovi, ne samo po osnovi carina. Tako da u svakom slučaju kod nas u ovom trenutku bit će veći problem za izvoznike. Dobro je da je Europska unija najavila odgodu ovih mjera odmazde. Europska središnja banka je radila analizu i rekla je da kad bi samo ostale Trumpove carine BDP Europske unije pao bi za 0,3%, ali ako bi uveli protumjere, pao bi 0,5 ili možda više posto. Zašto? Jer konkretno vi ne možete izvoziti, a u istom trenu vi uvoditi carine za proizvode iz Amerike koje ne možete nužno supstituirati. Poskupljujete ih uvoznicima i automatski kad oni moraju platiti više to američko, što nema supstitut u Europi, ostaje im manje novca za potrošnju nekih europskih proizvoda.