Stručnjak za maloprodaju: Pa znate li koliko bi mogli povećati plaće da ukinemo ” trošak za korupciju”

Stručnjak za maloprodaju: Pa znate li koliko bi mogli povećati plaće da ukinemo ” trošak za korupciju”

Rast bruto minimalca za 130 eura na 970 eura od iduće godine značio bi povišicu neto plaće za otprilike 80 eura. To, prema najavama iz Vlade, znači da nitko u Hrvatskoj neće imati plaću manju od 750 eura, a cilj je da prosječna neto plaća do kraja mandata aktualne Vlade naraste na 1.600 eura. 

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća za kolovoz iznosila je 1.324 eura, što je u odnosu na lanjski kolovoz više za 11,2 posto.  Najavljeno povećanje slijedi smjernice Europske unije, no pitanje ostaje je li ovo povećanje dovoljno za osiguranje osnovnih životnih potreba radnika? 

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Razorna kritika novinarke: Milanovićeva pudlica Hajdaš Dončić tvrdi da misli svojom glavom. A što ima u toj glavi? A možemovci? I oni se boje

Stručnjak za trgovinu i maloprodaju Slobodan Školnik i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Darije Hanzalek, govorili su u emisiji Studio 4 o tome, javlja HRT.

Hanzalek je kazao kako je sindikat djelomično zadovoljan ovim potezom Vlade stoga što su u Nezavisnim hrvatskim sindikatima predviđali veće povećanje, vođeni projekcijama za plaće u idućoj godini.

– Unatoč statistikama koje pokazuju na usporavanje inflacije, vidimo da pojedine cijene divljaju i pitanje je hoće li povećanje biti dovoljno za podmirivanje obveza, kazao je.

Naglašava da ako građani ne ostvare dostojanstvene plaće, potražit će ih u inozemstvu.

Školnik je istaknuo kako Vlada nije dala precizne statistike glede plaća.

– Mi u Hrvatskoj imamo medijalnu plaću, a to je sredina koja iznosi 1134 eura neto. 50 posto naših radnika „pliva” u 450 eura i to je realnost, naglasio je. 

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Lidija Bačić o navodnoj veze s poznatim hrvatskim nogometašem: Čovjeka nikad nisam upoznala ni vidjela uživo

– Ta je statistika varljiva. Mi znamo da ima mnogo onih koji primaju minimalni osobni dohodak, a poduzetnici su te si uplaćuju „minimalac” kako bi si smanjili ukupni trošak, a ostatak novca uzimaju iz dobiti, rekao je.

Rast bruto minimalca za 130 eura na 970 eura od iduće godine značio bi povišicu neto plaće za otprilike 80 eura. To, prema najavama iz Vlade, znači da nitko u Hrvatskoj neće imati plaću manju od 750 eura, a cilj je da prosječna neto plaća do kraja mandata aktualne Vlade naraste na 1.600 eura. 

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća za kolovoz iznosila je 1.324 eura, što je u odnosu na lanjski kolovoz više za 11,2 posto. 

Najavljeno povećanje slijedi smjernice Europske unije, no pitanje ostaje je li ovo povećanje dovoljno za osiguranje osnovnih životnih potreba radnika? 

Stručnjak za trgovinu i maloprodaju Slobodan Školnik i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Darije Hanzalek, govorili su u emisiji Studio 4 o tome.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Obitelj pokojnog Ante Ćorušića zabranila dolazak na komemoraciju trojici poznatih ginekologa iz Petrove. Jedan od nepoželjnih je i HDZ-ovac Mislav Herman

Hanzalek je kazao kako je sindikat djelomično zadovoljan ovim potezom Vlade stoga što su u Nezavisnim hrvatskim sindikatima predviđali veće povećanje, vođeni projekcijama za plaće u idućoj godini.


– Unatoč statistikama koje pokazuju na usporavanje inflacije, vidimo da pojedine cijene divljaju i pitanje je hoće li povećanje biti dovoljno za podmirivanje obveza, kazao je.

Naglašava da ako građani ne ostvare dostojanstvene plaće, potražiti će ih u inozemstvu.

Školnik je istaknuo kako Vlada nije dala precizne statistike glede plaća.

– Mi u Hrvatskoj imamo medijalnu plaću, a to je sredina koja iznosi 1134 eura neto. 50 posto naših radnika „pliva” u 450 eura i to je realnost, naglasio je. 

– Ta je statistika varljiva. Mi znamo da ima mnogo onih koji primaju minimalni osobni dohodak, a poduzetnici su te si uplaćuju „minimalac” kako bi si smanjili ukupni trošak, a ostatak novca uzimaju iz dobiti, rekao je.

Školnik govori kako zapinjemo na transparentnosti, a svi guraju to da se plaća može povećavati dekretom, što nije utemeljeno na realnosti.

– U Hrvatskoj su plaće male stoga što imamo ogromni proračun od 33 milijarde eura i on se neefikasno troši, a trošak korupcije je 5 milijardi eura godišnje. Da ukinemo trošak korupcije, ljudi bi mogli imati 300-400 veću plaću, rekao je.

Naglašava kako Hrvatska ima 21 županiju, a Njemačka ima 17 županija.

– Hrvatska treba provesti reforme, a o tome nema nikakvog razgovora. O proračunu također nema razgovora, kazao je.

Hanzalek naglašava da što se tiče produktivnosti upitne su kategorije.

– Radnik ima biološka ograničenja i produktivnost ima granica, kazao je.

Dodaje kako ulaganje u tehnologiju je način na koji se može podići produktivnost, a ne smanjivanje radnika s 5 na 3, te se od njih očekuje da budu produktivniji.

Rast bruto minimalca za 130 eura na 970 eura od iduće godine značio bi povišicu neto plaće za otprilike 80 eura. To, prema najavama iz Vlade, znači da nitko u Hrvatskoj neće imati plaću manju od 750 eura, a cilj je da prosječna neto plaća do kraja mandata aktualne Vlade naraste na 1.600 eura. 

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća za kolovoz iznosila je 1.324 eura, što je u odnosu na lanjski kolovoz više za 11,2 posto. 

Najavljeno povećanje slijedi smjernice Europske unije

Najavljeno povećanje slijedi smjernice Europske unije, no pitanje ostaje je li ovo povećanje dovoljno za osiguranje osnovnih životnih potreba radnika? 

Stručnjak za trgovinu i maloprodaju Slobodan Školnik i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Darije Hanzalek, govorili su u emisiji Studio 4 o tome.

Hanzalek je kazao kako je sindikat djelomično zadovoljan ovim potezom Vlade stoga što su u Nezavisnim hrvatskim sindikatima predviđali veće povećanje, vođeni projekcijama za plaće u idućoj godini.

– Unatoč statistikama koje pokazuju na usporavanje inflacije, vidimo da pojedine cijene divljaju i pitanje je hoće li povećanje biti dovoljno za podmirivanje obveza, kazao je.

Naglašava da ako građani ne ostvare dostojanstvene plaće, potražiti će ih u inozemstvu.

Najavljeno povećanje slijedi smjernice Europske unije.

Vlada nije dala precizne statistike glede plaća

Školnik je istaknuo kako Vlada nije dala precizne statistike glede plaća.

– Mi u Hrvatskoj imamo medijalnu plaću, a to je sredina koja iznosi 1134 eura neto. 50 posto naših radnika „pliva” u 450 eura i to je realnost, naglasio je. 

– Ta je statistika varljiva. Mi znamo da ima mnogo onih koji primaju minimalni osobni dohodak, a poduzetnici su te si uplaćuju „minimalac” kako bi si smanjili ukupni trošak, a ostatak novca uzimaju iz dobiti, rekao je.

Školnik govori kako zapinjemo na transparentnosti, a svi guraju to da se plaća može povećavati dekretom, što nije utemeljeno na realnosti.

– U Hrvatskoj su plaće male stoga što imamo ogromni proračun od 33 milijarde eura i on se neefikasno troši, a trošak korupcije je 5 milijardi eura godišnje. Da ukinemo trošak korupcije, ljudi bi mogli imati 300-400 veću plaću, rekao je.

Naglašava kako Hrvatska ima 21 županiju, a Njemačka ima 17 županija.

– Hrvatska treba provesti reforme, a o tome nema nikakvog razgovora. O proračunu također nema razgovora, kazao je.

Hanzalek naglašava da što se tiče produktivnosti upitne su kategorije.

– Radnik ima biološka ograničenja i produktivnost ima granica, kazao je.


Dodaje kako ulaganje u tehnologiju je način na koji se može podići produktivnost, a ne smanjivanje radnika s 5 na 3, te se od njih očekuje da budu produktivniji.

– U hrvatskom javnom sektoru 30 posto ljudi ne radi ništa, rekao je.

Naglašava kako s druge strane postoje ljudi koji vuku kao “mazge” i potplaćeni su u tom istom javnom sektoru.

Foto: Screenshot HRT