Vlada je sa sjednice u četvrtak u Sabor, uz Strategiju obrane RH i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga od 2025. do 2036. godine, uputila na donošenje i izmjene Zakona o obrani te o službi u Oružanim snagama kojima se, između ostalog, ponovno uvodi obvezno temeljno vojno osposobljavanje.
“Smatramo da su ovi dokumenti itekako potrebni s obzirom na bitno promijenjene globalne sigurnosne okolnosti. Hrvatska od 2008. ima suspendiranu odluku o služenju vojnog roka, na ovaj način s dobro kalibriranim, prilagođenim temeljnim vojnim osposobljavanjem stvaramo preduvjete da mlade generacije steknu vještine koje 17 ili 18 generacija nije steklo i na taj način jačamo snagu Hrvatske vojske”, poručio je premijer Andrej Plenković, prenosi Večernji list.
Temeljno vojno osposobljavanje, tzv. vojni rok, u trajanju od dva mjeseca trebalo bi započeti od siječnja 2026. godine. U vojnu evidenciju upisuje se državljanin RH kada navrši 18 godina, a na vojnu obuku ga se upućuje u kalendarskoj godini kada navršava 19 godina. Iznimno se mogu uputiti i novaci stariji od 19, a do 30. godine. Nakon što novak dobije poziv za služenje vojnog roka, upućuje se na zdravstveni pregled na kojem se utvrđuje je li sposoban ili nije za vojnu službu, a u slučaju neodazivanja izdaje se nalog policiji za njegovo dovođenje, za što se predviđa i kazna od 250 do 1320 eura.
Žene ne podliježu novačkoj obvezi, ali mogu dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje, što je jedan od uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu, i služiti u pričuvnom sastavu.
Dvomjesečna obuka provodit će se na tri lokacije – u vojarnama Knin, Slunj i Požega. Plan je obuhvatiti do pet naraštaja godišnje, odnosno do 800 ročnika po naraštaju, što bi bilo oko 4000 godišnje. Ako interes bude i veći, kapaciteti će se proširiti. Ročnici će tijekom vojne obuke biti plaćeni 1100 euro neto mjesečno, uz plaćene troškove prehrane, prijevoza, dopusta. Služenje se upisuje u radni staž, a zaposlenom ročniku prava iz radnog odnosa miruju i ne može dobiti otkaz zbog služenja vojnog osposobljavanja. Nezaposleni ročnici koji prođu obuku pod jednakim uvjetima sa svima ostalima imat će prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne samouprave.
Oni koji se pozovu na priziv savjesti morat će obuku služiti civilno i to kroz dva modela – u Civilnoj zaštiti MUP-a ili u lokalnim jedinicama u mjestu prebivališta. Obuka kroz Civilnu zaštitu traje tri mjeseca – neprekidno, svaki dan, a služenje u lokalnim jedinicama na poslovima protupožarne i civilne zaštite, uređenja okoliša, komunalnog gospodarstva i održavanja javnih cesta trajat će četiri mjeseca tijekom pet radnih dana po osam sati.
I civilni će ročnici primati naknadu, samo manju. U civilnoj zaštiti moguće oko 250 eura mjesečno, o čemu će odluku donijeti Vlada, uz plaćeni smještaj, prehranu, radnu i zaštitnu odjeću, dok će u lokalnim jedinicama primati tek određenu naknadu u smislu plaćenog prijevoza. Civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu, obvezno zdravstveno osiguranje i prava u slučaju stradanja, oboljenja ili pogoršanja bolesti za vrijeme civilne službe.
Obuka, i vojna i civilna, može se odgoditi do 29. godine života u slučaju studiranja te sportašima za jednu godinu radi sudjelovanja na svjetskim i europskim prvenstvima, također najkasnije do navršenih 29 godina. Zakon propisuje i mogućnost odgode u specifičnim slučajevima, a definira i uvjete oslobođenja od služenja, ali i nepozivanja u službu. Jednako tako propisuju se i uvjeti odbijanja zahtjeva za civilnim služenjem.
Foto: Hina