Hrvatski sabor prošloga je petka donio novi Zakon o mirovinskom osiguranju, a 1. srpnja je stupio na snagu. No jedna od najzanimljivijih odredbi tog Zakona stupit će na snagu tek 1. siječnja sljedeće godine.Tada će, naime, najvećem dijelu umirovljenika biti omogućeno da rade puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.
Ta je odluka privukla puno pažnje jer je dosadašnju mogućnost rada na pola radnog vremena (uz primanje pune mirovine) iz godine u godinu koristilo sve više umirovljenika.Od 1.230.184 korisnika mirovina, koliko ih je bilo koncem svibnja u evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), njih 36.106 radilo do polovice punog radnog vremena, odnosno četiri sata dnevno. U proteklih godinu dana broj umirovljenika koji rade povećao se za nešto više od pet tisuća.
U trgovinama radi 6.000 umirovljenika
U HZMO-u procjenjuju da će iduće godine mogućnost rada do punog radnog vremena uz isplatu pola mirovine koristiti 8.811 korisnika mirovina starijih od 65 godina. Također predviđaju da će broj korisnika mirovina koji rade na pola radnog vremena ili na puno radno vrijeme do 2028. godine narasti na 53 tisuće ili 17 tisuća više nego danas.
Najveći broj umirovljenika zaposlen je u djelatnosti trgovine na veliko i malo (te popravka motornih vozila i motocikala). Tamo ih je koncem svibnja ukupno bilo 6.022, gotovo tisuću više nego u isto vrijeme prošle godine, kada ih je bilo 5.044.
Osim u trgovini na veliko i malo, umirovljenici najčešće rade i u prerađivačkoj industriji zatim stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima te građevinarstvu.
No, daleko najviše ih je u trgovini.
“Pola radnog vremena čini se najoptimalnijim”
Nakon što je prošle jeseni tada novoosnovano Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe postiglo dogovor s Vladom i resornim ministarstvom da se umirovljenicima omogući rad na puno radno vrijeme uz zadržavanje pola mirovine, predsjednica Sinidkata trgovine Hrvatske (STH) Zlatica Štulić kazala nam je da ne očekuje prevelik interes umirovljenika za rad u trgovini na puno radno vrijeme. Prije svega jer se tamo, kako je rekla, radi puno i stresno.
Sada, nakon što je na snagu stupio novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji će od 1. siječnja iduće godine omogućiti umirovljenicima i rad na puno radno vrijeme, Štulić je i dalje oprezna s procjenama o njihovom zapošljavanju u trgovini na veliko i malo.
“Rad u trgovini je dosta intenzivan i kad je netko već otišao u starosnu mirovinu izmoren u toj djelatnosti, pola radnog vremena otprilike je ono što se čini najoptimalnijim. Ljudi na taj način nešto zarade, a nisu opterećeni kao pod punim radnim vremenom. Vidjet ćemo kako će biti. Zakon je tek stupio na snagu i zasad nismo imali pitanja naših članova oko toga da bi htjeli raditi duže”, napominje.
“Mnogi su već dogovorili s poslodavcima”
Budući da ta mogućnost nastupa tek početkom iduće godine, Štulić smatra kako umirovljenici koji već rade imaju dovoljno vremena za razmisliti bi li im odgovarao rad na puno radno vrijeme, maksimalnih osam umjesto četiri sata dnevno.
“Dosta naših članova već je dogovorilo sa svojim poslodavcima da nakon odlaska u mirovinu ostanu raditi na pola radnog vremena. Tih pola radnog vremena omogućuje im da ne budu previše opterećeni jer rad u trgovini i fizički i psihički je težak i stresan. Ljudi su praktični, odvagnut će kad vide što im se više isplati i koja je situacija za njih bolja. U prvom redu, vidjet će što fizički mogu podnijeti pa će donijeti odluku”, dodaje.
Umirovljenici u trgovinama najčešće rade na blagajnama ili kao prodavači, rjeđe na težim poslovima poput skladištarskih, ako uopće i rade te poslove.
“Najčešće rade iste one poslove s kojih su otišli u mirovinu. Najvećim dijelom to su radnici koji su iz trgovine i otišli u mirovinu. Manji broj je onih koji su radili negdje drugdje”, kaže predsjednica Sindikata trgovine.
Štulić napominje kako umirovljenici koji već rade pola radnog vremena, a i oni koji će raditi puno radno vrijeme, mogu biti članovi Sindikata trgovine.
“Ako je radni odnos sklopljen oni normalno mogu biti naši članovi, odnosno ako su to bili do odlaska u mirovinu nastavljaju biti i ako rade na pola radnog vremena. Zastupamo njihove interese jednako kao i naših članova koji nisu u mirovini. Oni imaju ugovor o radu i uživaju sva prava i zaštitu kao članovi sindikata. Neki su čak i sindikalni aktivisti, nema ikakvih zakonskih zapreka za to”, objašnjava.
Foto: Hina