Ovaj znanstveni skup  tematski je osmišljen znatno prije nego što je se moglo predvidjeti da će se ovako nešto geopolitički i vojno događati u svijetu pa ovaj skup jednim dijelom odgovara i na te izazove, kazao je Krešimir Purgar prodekan za znanost i projekte na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu na otvaranju 5. Međunarodnog znanstvenog skupa Europski realiteti – Moć, koji je održan u Osijeku.

Krovna tema skupa koji je održan na Akademiji za umjetnost i kulturu bila je MOĆ u najširem smislu riječi, kao društveni fenomen koji podrazumijeva mogućnost stvaranja, odnosno sprječavanja neke promjene. Na koji se način prilagoditi ovisi o kolaborativnom i fleksibilnom pristupu, ali i pristupu koji otvara nove prostore za suradnju. Konferencija je okupila gotovo 150 sudionika iz 11 zemalja s četiri kontinenta.

Kako je navela predsjednica Organizacijskog odbora Marija Šain problem moći se promišlja kroz interdisciplinaran pristup u i različite političke, ekonomske, kulturne i druge trendove koji su sada prisutni u svijetu, pa se sagledava moć kroz razne aspekte.

Predsjednik Gradskog vijeća Osijeka Vladimir Ham kazao je da je „moć“ kao tema iznimno zanimljiva stvar sagledavana s nekoliko interdisciplinarnih aspekata. – Posebice mu je drago što je upravo osječka Akademija za umjetnost i kulturu iznimno aktivan i važan faktor u tom cjelokupnom procesu. protkan uvijek tom simpatičnom niti kulture i umjetnosti, naveo je Ham.

Voditelja Odsjeka za kulturu, medije i menadžment s osječke akademije Borko Baraban govorio je o aktualnoj situaciji  analizirajući primjere objava o Korona virusu na način političkoga diskursa kroz jezičnu analizu objava osobito na društvenim mrežama.  Baraban smatra da se autori takvih objava ponajčešće  koriste frazama koje  nemaju konkretno značenje. – Kad se pročita cijeli kontekst objave jasno je da su takve fraze bez uporišta u znanstvenoj spoznaji ili otkriću. Radi se samo o korištenju određenih glagola ili jezičnih sredstava kako bi se nekoga natjeralo ili zaplašilo da posluša ono što mu se poručeno, rekao je Baraban.

Kako se navelo na skupu moć uvelike ovisi o kulturnim, medijskim i ekonomskim trendovima te se iskazuje u vidu fenomena kao što je primjerice „Cancel“ kultura koja pomoću društvenih mreža i medija pojedincima daje i/ili oduzima moć. U tu svrhu ističe se kakvu vrstu moći preispituju i stvaraju pokreti poput «#Me Too» ili «Black Lives Matter»?  Posljedice COVID-19 pandemije utjecale su na raspodjelu moći u različitim ekonomskim, medijskim, znanstvenim, pravnim, obrazovnim i kulturno-umjetničkim aspektima te je potrebno potaknuti akademsku zajednicu na interdisciplinarno promišljanje problema moći u našoj suvremenosti te analitički pristup suočavanju s odnosima moći u navedenim fenomenima.

-Ovaj skup propitivao je tko i na koji način definira, prenosi i stvara moć te osnažuje sinergiju između kulturnih, obrazovnih, umjetničkih i znanstvenih politika te javnih komunikacija suvremenoga doba, omogućujući postavljanje poticajne istraživačke platforme sažete i u temeljnim ciljevima skupa, naveli su s Akademiji za umjetnost i kulturu.

Govorilo se o moći i digitalnom univerzumu te kako medijski, obrazovni i društveni aspekti i na koje načine digitalna tehnologija i dominantni masovni mediji današnjice poput interneta i televizije  definiraju, prenose, ali i stvaraju moć. Sveprisutne digitalne platforme, influenceri, digitalni humanitet, umjetna inteligencija mogu repozicionirati postojeće, odnosno stvoriti nove odnose moći. Online školovanje, naglašeno u doba krize uzrokovane koronavirusom, utjecalo je na odnose moći u obrazovnim sustavima gdje se mijenja poimanje znanja. Tematska cjelina dotiče se najšireg raspona načina putem kojih jezični, rasni, nacionalni, politički, socijalni, klasni, religijski, lokalni, rodni, modni, ili bilo koji drugi identiteti reflektiraju utjecaj, ili pak služe stvaranju neke moći u suvremenim društvima.

Također Moć u pravnom, ekonomskom i znanstvenom okruženju podrazumijeva posjedovanje resursa kako onih materijalnih tako i nematerijalnih, koji utječu na sposobnost stvaranja, djelovanja i utjecaja na ishod. Na koji način prilagodljivost, inovativnost, radnici znanja, umrežavanje, ICT tehnologija, kreativnost, ali i drugi čimbenici, doprinose razvoju konkurentnosti i omogućavaju multipliciranje moći? Krize poput one migrantske koja u Europi traje od 2015. godine, ili ove aktualne uzrokovane koronavirusom stvorile su potrebu za novim promišljanjima odnosa moći i identiteta te potrebe pronalaska novih normativno-pravnih rješenja.

-Moć u kulturnom i umjetničkom prostoru i produkciji,  tiče se suvremene umjetničke produkcije i njezina odnosa spram moći. Moć se oduvijek zrcalila u činjenici da je umjetnička produkcija odražavala uvjerenja koja su već bila, ili će tek postati društveno prihvaćena, pa i dominantna. Pitanje je može li se djelovanje u području kulture i umjetnost promatrati izvan aktivističkog konteksta i odnosa prema (inter)nacionalnoj moći  i je li to moguće bez pomoći menadžmenta, tržišta i njegovih parametara moći, pitanje je koje se postavilo i ostavilo za buduća razmatranja i skupove.

Foto: Grad Osijek

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu