Europska unija, do sada uljuljkana u vojnu sigurnost koju joj je jamčio SAD kroz NATO, kreće u novo naoružavanje.
U pokušaj stvaranja samodostatnosti Europe u obrani, ali i u proizvodnji oružja i streljiva, uključit će se, izgledno je i Hrvatska. Premijer Andrej Plenković je u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” jučer rekao kako se nakon Domovinskog rata, realno, manje ulagalo u obranu. No, da je sada vrijeme promjene.
– Hrvatska ima fiskalni kapacitet da prati ta ulaganja koja će rasti. Moja je procjena prema svemu što se sada razgovara da će se s postojećih 2% vrlo vjerojatno ići negdje prema 3-3,5%. Mi ćemo to moći pratiti, izjavio je premijer govoreći o postotku BDP-a koji se izdvaja za obranu.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Mirjana Hrga: Koja je razlika između Hrvatske i Ukrajine? Kod nas su samo kukavice i mamini sinovi bježali iz zemlje
Istaknuo je kako je to povećano izdvajanje za obranu omogućeno velikim rastom hrvatskog BDP-a u apsolutnom iznosu koji je s 47 milijardi eura 2016. došao na oko 94 milijarde eura, koliko se očekuje u ovoj godini, prenosi Večernji list.
No, dok se veće izdvajanje za obranu vidi, te će se vidjeti u kupnji novih vojnih aviona i najavljenoj kupnji tenkova, dronova i HIMARS-a, dotle je i od veće koristi za RH potencijalna nova proizvodnja oružja u Hrvatskoj.
– Radimo na jačanju obrambenih sposobnosti u dva pravca: nabavljamo tuđu vojnu opremu i razvijamo svoju. Vode se već razgovori o tvornici streljiva. To je put prema budućnosti – rekao je Plenković.
Hrvatska već ima razvijenu vojnu industriju koja je i izvozni adut Hrvatske. No, dugo se u Hrvatskoj ističe potreba tvornice streljiva, a potražnja za streljivom, naročito granatama, itekako se pokazala tijekom ruske agresije na Ukrajinu. U našem okruženju veće tvornice streljiva su u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Italiji, Mađarskoj… dok Hrvatska uvozi i streljivo i granate.
Hrvatska ima tvrtku Elmech Sintermak koja proizvodi granate, ali prihodi koje ostvaruje, na razini od oko milijun eura 2023., pokazuju da je riječ o maloj proizvodnji. Tvornice streljiva za ručno oružje nemamo, a bilo je i konkretnih planova.
Početkom kolovoza 2019. Vlada RH dokapitalizirala je državnu agenciju Alan darujući joj nekretninu bivše raketne baze u Kerestincu kako bi se tamo izgradila moderna tvornica streljiva. Ali, već u travnju 2021. Agencija Alan ostala je bez te nekretnine, čime je taj plan zaboravljen. Ministarstvo obrane RH objavilo je kako se odustaje od te lokacije, ali da se razmatra alternativna lokacija koja do danas nije spomenuta.
Projekt izgradnje buduće tvornice streljiva još je 2019. Vlada proglasila strateškim projektom, a ministri obrane RH su ga i prije spominjali. Ministar obrane Ivan Anušić je sredinom veljače bio u službenom posjetu Turskoj obišavši i pogone tvrtke MKE koja proizvodi streljivo i granate.
Možda će Turska biti partner Hrvatske u ovom poslu ili će se samo to isto primijeniti u RH koristeći EU fondove za obranu ili dio od 150 milijardi eura zajma koje će za tu svrhu, po riječima Ursule von der Leyen, biti na raspolaganju.
Dodajmo ovome današnju izjavu predsjednika Hrvatskog klastera obrambene industrije Gorana Basarca koji je rekao, kako prenosi tportal, da su prije 10-ak godina ukupni prihodi hrvatske obrambene industrije iznosili 150-250 milijuna eura.
‘Ti iznosi su udvostručeni od 2019. do 2023. godine i počeli su dosezati do 400 milijuna eura. U 2023. godini prihodi su bili 600 milijuna eura. Hrvatska obrambena industrija prati trendove’, naglasio je.
Foto: Hina