Svjetska banka Hrvatskoj predlaže nekoliko mjera za stabilniji mirovinski sustav. Jedan od prijedloga je postepeno povećanje dobi za odlazak u mirovinu na čak 72 godine, jer Hrvati prekratko rade.
Predlažu i ukidanje izbora mirovine iz drugog stupa, tako da ta isplata postane obavezna. Predlaže se i smanjenje dobi prijevremenog umirovljenja, ali i ponuda pravednijih izbora mirovina, kao i snažnije usklađivanje.
Svjetska banka nedavno je objavila Analizu i prijedloge za poboljšanje dugoročne adekvatnosti i održivosti hrvatskog mirovinskog sustava, prenosi Mirovina.hr. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava tražilo je još 2021. pomoć od Svjetske banke zbog fiskalnih i proračunskih ograničenja. Svjetska banka dostavila je analizu, predstavljajući mogućnosti koje Ministarstvo treba razmotriti tijekom provedbe Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021.-2026. u dijelu povećanja adekvatnosti mirovina kroz nastavak mirovinske reforme.
Hrvati prekratko rade i prerano idu u mirovinu
Svjetska banka izradila je simulaciju mirovina te analizu i prijedloge politika za poboljšanje dugoročne održivosti sustava, s naglaskom na adekvatnost mirovina. Tim Svjetske banke u izradi analize surađivao je s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Središnjim registrom osiguranika (REGOS). Izvješće je u srpnju 2024. predano Ministarstvu na razmatranje, prenosi N1.
“Razvijeni mikrosimulacijski model hrvatskog mirovinskog sustava temelji se na mikrosimulacijskom modelu PROMIS Svjetske banke. Analiza i prijedlozi politika za poboljšanje dugoročne održivosti hrvatskog mirovinskog sustava usredotočili su se na mjere za povećanje dugoročne adekvatnosti mirovina u kontekstu proračunskih i fiskalnih ograničenja te međugeneracijske pravednosti. Rad je obuhvatio sva tri stupa hrvatskog mirovinskog sustava”, pojasnili su ovu analizu iz Svjetske banke.
Analiza utvrdila glavne izazove
Analiza je utvrdila nekoliko glavnih izazova koji doprinose niskoj adekvatnosti mirovina i visokom riziku od siromaštva u starosti. Tu su kratko razdoblje rada, niska prosječna dob odlaska u mirovinu, nizak omjer radnika i umirovljenika, brojne mogućnosti prijevremenog umirovljenja, mogućnost izbora između prvog i drugog stupa u trenutku umirovljenja, kao i značajan iznos novčanih dodataka (27 posto na mirovinu u prvom stupu, op.a.) koji nisu povezani s plaćama u izračunu mirovine, a koji utječu na izbor između prvog stupa i kombinirane mirovine.
Dobna granica povećava se na 66 i pol godina
“Povećanjem zakonske dobi za umirovljenje poboljšava se omjer potpore za mirovine za deset posto. Kasnije umirovljenje dovodi do sporijeg priljeva novih umirovljenika i dužeg ostanka u radnoj snazi. Nijedna druga mjera mirovinske politike nema moć postizanja takvog poboljšanja omjera potpore”, navodi Svjetska banka u Analizi dugoročne primjerenosti i održivosti mirovina u hrvatskom mirovinskom sustavu, s naglaskom na mogućim politikama za njegovo unaprjeđenje iz 2024. godine.
Dobna granica povećavala bi se postepeno na 66 i pol godina do 2030. godine, a nakon toga po mjesec i pol dana, ovisno o očekivanom trajanju života.
Foto: Pixabay