U Matici hrvatskoj, najstarijoj kulturnoj ustanovi u Hrvatskoj, ovih se dana, daleko od očiju javnosti, odvija jedan tajanstveni proces koji bi mogao poslužiti kao ogledni primjer kako se prave i bitne odluke donose u zatvorenim i netransparentnim skupinama, a zatim se javnosti serviraju kao najveće dostignuće demokratskog procesa. Naime, kako Teleskop doznaje iz dobro upućenih kulturnih krugova, aktualni predsjednik Matice, književnik i akademik Miro Gavran, kojemu za tjedan dana istječe četverogodišnji mandat, naglo je odustao od kandidature za drugi mandat. Ne bi to bilo osobito čudno da od novog četverogodišnjeg mandata nije odustao praktički u posljednji trenutak, čime je dobar dio Matičinih kulturnih pregalaca doveo pred svršen čin. I što je najzanimljivije – već se zna i tko bi trebao biti Gavranov nasljednik, kojeg je aktualni predsjednik već predložio Glavnom odboru.

“Iako se donedavno smatralo gotovo sigurnim da će Gavran ići po novi mandat, on je u zadnji trenutak najavio da se neće ponovno kandidirati, već je za svog nasljednika predložio Damira Zorića, bivšeg direktora Hrvatske udruge poslodavaca i pripadnika tzv. tehnomenadžerske struje. Ova odluka sama po sebi ne bi bila problematična da nije donesena taktikom koja drugima onemogućuje ravnopravnu utrku. Prema statutu Matice hrvatske, kandidature za predsjednika mogu se formalno podnositi u razdoblju od mjesec dana prije raspisivanja izbora, a nakon toga – samo iznimno, tzv. ad hoc kandidature – na samoj skupštini. Upravo je taj prostor Miro Gavran iskoristio”, izjavio je za Teleskop zabrinuti kulturni djelatnik koji smatra da se u Matici provodi svojevrsni “statutarni puč” kojeg su osmislili Zorić i Gavran.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: KONTAMINIRAN IZBORNI PROCES: Novi predsjednik Matice hrvatske neće biti izabran na legalan način

“Gavran je svoju odluku o povlačenju objavio doslovno u zadnjem trenutku, tik prije zakonskog roka, kada više nitko iz članstva nije mogao podnijeti pravovaljanu kandidaturu. Time je stvoren dojam da je sve bilo pomno pripremljeno unaprijed, uz jasnu namjeru da se izborne mogućnosti svedu na minimum.Iako ad hoc kandidature na skupštini formalno postoje, u praksi ih je iznimno teško provesti – jer kandidati nemaju dovoljno vremena za predstavljanje programa, okupljanje podrške ili organizaciju kampanje. Takva procedura, premda tehnički dopuštena, suprotna je duhu otvorene i ravnopravne demokratske utakmice”, otkriva naš sugovornik, dodajući da je Gavran odugovlačio te svoju odluku priopćio Glavnom odboru tek 22. svibnja, znajući da time suzbija konkurenciju Zoriću, jer je to bio posljednji trenutak kada se mogao prihvatiti još neki kandidat.

“Po statutu, svaki član uprave, ogranci Matice hrvatske i odjeli u Središnjici imaju pravo podnijeti svoje kandidature za sva upravna tijela. Sve do 21. svibnja ove godine, postupak je bio potpuno otvoren i svatko je iz uprave mogao pojedinačno ili grupno podnijeti kandidaturu za bilo koga. Kako je početkom ove godine u Predsjedništvu postignut dogovor da se ide s jednom listom i da se svi slažu oko toga da Miro Gavran treba nastaviti, uključujući sve ostale članove predsjedništva – Dubravku Oraić Tolić, Marija Jareba, Božidara Petrača, Damira Zorića i Ivicu Nuića – nitko nije podnosio kandidature. Svi su se složili da Miro Gavran vodi još jedan mandat. A onda, kad je istekao taj rok 21. svibnja, 22. svibnja na sjednici Predsjedništva i Glavnog odbora Gavran priopćuje da se povlači i kandidira Damira Zorića. Time je spriječena mogućnost redovnog kandidiranja. Gavran je donio listu koja je bila drukčija od dogovorene”, objašnjava Gavranovu “igru” naš sugovornik. “Ostaje ta mogućnost da se prikupe potpisi onih koji idu na skupštinu, a to je ponižavajuće, a i pitanje je želi li se itko u takvoj situaciji kandidirati.”

U matiĉinim kuloarima kruže informacije iz “dobro obaviještenih izvora” da je ovim potezom Gavran zapravo vratio dug Damiru Zoriću, koji je – kako tvrde mnogi unutar Matice – imao ključnu ulogu u njegovu postavljanju prije četiri godine. Tada se Zorić navodno povukao iz utrke i ustupio prostor Gavranu, a sada je, smatraju, došao trenutak za “protuuslugu”.

Ovakav način odlučivanja izazvao je negodovanje dijela članstva, posebice među onima koji smatraju da Matica ne smije biti vođena kao zatvoreni krug političkih i interesnih gremija, već kao otvorena i transparentna kulturna institucija.

Kritičari ističu da je Gavranova odluka, bez obzira na dobre namjere, izigrala temeljne demokratske principe i pretvorila proces izbora predsjednika u “namještenu utakmicu”. Osim što to potkopava ugled institucije koja se poziva na vrijednosti nacionalne kulture, potiče i osjećaj isključenosti među aktivnim članovima koji su se mogli kandidirati – da su na vrijeme znali što Gavran planira.

“Gavran, Zorić i Nuić su dosad vodili sve u Matici, dok su ostali članovi poput Jareba, Tolić i Petrača bili posve marginalizirani. Samo bih još dodatno istaknuo da su Zorić i Nuić, hercegovački tehnomenadžeri, najzaslužniji što je Miro Gavran prije četiri godine pobijedio Stipu Boticu”, tvrdi naš sugovornik.

Kako doznajemo od sugovornika bliskog Zoriću, odluka je donesena još prije šest mjeseci, u dogovoru s aktualnim predsjednikom Mirom Gavranom.

– Miro Gavran nikada nije imao namjeru kandidirati se za drugi mandat. On i Zorić su prijatelji, i Gavran mu je osobno rekao: ‘Ja ću se povući i predložit ću tebe.’ Damir je tada pristao. Ne bi bilo fer da govorim o Gavranovim razlozima, ali on ima i profesionalne i osobne razloge – rekao je naš sugovornik, dodajući kako Gavran o tim razlozima javno ne želi govoriti jer su osjetljive prirode.

U javnom prostoru, osobito kroz pojedine medijske napise, pojavile su se i optužbe da iza Zorićeve kandidature stoje “hercegovački tehnomenadžeri” Zorić i Nuić s ciljem preuzimanja Matice hrvatske.

“To su besmislice. U Hercegovini nikada nije bilo nikakvog tehnomenadžmenta. Hercegovci su “krkani”, ne tehnomenadžeri. Tehnomenadžeri su rezervirani za Zagreb i bolje hrvatske regije. Mi smo prst u uho, kilo janjetine, malo luka i čaša vina”, ironično komentira sugovornik blizak Zoriću.

Ističe i kako se u pozadini optužbi krije pokušaj privatizacije Matice hrvatske:

“Postoji jedna skupina ljudi koji već godinama pokušavaju privatizirati ovu instituciju. To su pokušali i prije nekoliko godina, kad je zgrada Matice bila nacionalizirana. Sad se pokušava ista stvar, preko žute štampe, prebaciti na Zorića. Najsramotnija stvar na hrvatskoj političkoj sceni je da se cijeli jedan etnonim – hercegovački – koristi kao etiketa za kriminal. Kao da smo zločinačka kategorija. Tretiraju nas kao da je aparthejd”, ističe naš sugovornik dodajući da Zorićeva kandidatura nije rezultat nikakvog kalkuliranja, već dogovorene i otvorene procedure.

“Svatko je mogao pripremiti svoju kandidaturu. Pravila su bila jasna, Glavni odbor je jednoglasno prihvatio sve kandidature. A sad, kad je jasno tko će biti kandidat, počinju udarci ispod pojasa”, zaključuje.

Jedan istaknuti poduzetnik s izraženim interesom za kulturu, koji je želio ostati anoniman, izrazio je zabrinutost zbog izbora Damira Zorića za predsjednika Matice hrvatske. Smatra kako Zorić nije dobar izbor jer je – prema njegovim riječima – “eksponent određenih gospodarskih i političkih interesa”.

Posebno ga brine mogućnost da bi Zorić mogao “trgovati Maticom hrvatskom”, odnosno koristiti njezin ugled i resurse u privatne ili političke svrhe. Smatra da je Matica hrvatska uvijek bila neovisna i da bi njezinim preuzimanjem mogla postati “trgovačko društvo”, podložna političkom utjecaju, konkretno – postati sluga Plenkovićeve vlasti.

Također je naglasio da nije primjereno da na čelu najvažnije kulturne institucije u Hrvatskoj bude osoba koja je, kako tvrdi, bila blizak suradnik Zdravka Mamića, bivšeg nogometnog dužnosnika optuženog za brojne nepravilnosti i korupciju.

“A svi znamo što se radilo u Dinamu. Matica hrvatska treba biti neovisna, moralno i kulturno vjerodostojna, a ne produžena ruka nečijih interesa”, zaključio je.

Kako sada stvari stoje, Damiru Zoriću put prema čelu Matice hrvatske potpuno je otvoren. Njegovi protivnici se nisu uspjeli organizirati i zasad nema protukandidata.

Foto: Hina