Tomaševićev zamjenik položio vijenac na Tuđmanov grob: Što je time želio poručiti?

Tomaševićev zamjenik položio vijenac na Tuđmanov grob: Što je time želio poručiti?

Jedna znakovita crtica iz glavnoga grada. U sklopu službenoga obilježavanja Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, zagrebački zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet položio je vijenac i na Tuđmanovom grobu, što je uzburkalo duhove nemalog broja komentatora po društvenim mrežama u krugovima inače naklonjenima platformi Možemo i opcijama lijevo od centra.

Ovaj rutinski, protokolarni čin predstavljen je kao izdaja lijevih ideala i podilaženje desnici. Pored toga, protumačen je i kao nastavak svojevrsnoga lijevog konformizma naspram tuđmanizma, pristupa čiji je najistaknutiji predstavnik predsjednik Milanović, piše Višeslav Raos u svojoj kolumni na Tportalu.

Nasuprot tome, treba istaknuti kako je dogradonačelnik polaganjem vijenaca u uobičajenoj, protokolarnoj maniri, bez dodatnih govora ili izjava, upravo nadišao živo sjećanje i sve političke prijepore oko Tuđmanovog doba i naravi i kakvoći političkoga sustava tijekom devedesetih godina te Mirogoj i Tuđmanov grob, na tragu distinkcije koju opisuje Pierre Nora, pretvorio u lieu de mémoire, povijesno mjesto sjećanja, na kojemu se ritualizirano komemorira prošlost, ali ju se ne tumači.

Korlaet je tako po strani stavio činjenicu da velik broj članova i simpatizera Možemo, posebice onih sa stažem u ljudskopravaškim udrugama, vjerojatno nema odveć pozitivan osobni stav o Tuđmanu, te odradio dužnost službenog komemoriranja u kontekstu državnog praznika.

Time su devedesete i Tuđman prepušteni (naknadnom i budućem) sudu i ocjeni povjesničara i politologa, a ne dnevnopolitičkim opservacijama i prigodnim i oportunim uporabama. U nekome trenutku, živo sjećanje na Domovinski rat također će prerasti iz milieu de mémoire, okruženja sjećanja, u (povijesno) mjesto sjećanja, okamenjeno, reducirano i simbolizirano, a interpretacije i reinterpretacije prijeći će iz političke u znanstvenu sferu.

Bit će to s protokom vremena i smjenom generacija, otprilike kada naraštaji rođeni tijekom i neposredno nakon rata napune četrdesetu, a tada se možemo nadati kako će i odnos prema te tumačenje Drugoga svjetskog rata, ali i socijalističke Jugoslavije, prijeći iz sfere sjećanja u sferu povijesti.

Foto: Hina