Trebamo li bezuvjetno vjerovati Pfizeru: Sada je otkriveno da je plaćao “stručnjake” da blate AstraZenecu. Ali to nije sve

Trebamo li bezuvjetno vjerovati Pfizeru: Sada je otkriveno da je plaćao “stručnjake” da blate AstraZenecu. Ali to nije sve

Svijet je potresao e skandal nakon što je otkriveno da je američki farmaceutski div plaćao stručnjacima da diskreditiraju AstraZenecino cjepivo protiv covida–19.

Pfizer je optužen da je plaćao liječnicima da diskreditiraju AstraZenecino cjepivo i to tako da se govori da ono uzrokuje rak te da nije sigurno za imunosno ugrožene pacijente. No, to je tek jedan u moru skandala koji se vežu za Pfizer i njegovu dugu povijesti.

Riječ je o najvećoj farmaceutskoj kompaniji na svijetu koja je rasla na krilima preuzimanja konkurencije, a sve njihove prijestupe pobrojila je stranica corp-research.org.

Pfizer je proteklih desetak godina odradio tri mega akvizicije, a 2015., najavili su i veliko spajanje s Allerganom teško 160 milijardi dolara koje su htjeli provesti kako bi mogli prebaciti sjedište u Irsku ne bi li izbjegli plaćanje poreza u SAD-u. To se ipak nije dogodilo, ali u njihovoj povijesti ostala je podulja lista skandala, javlja Tportal.

Po velikim marketinškim planovi poznati su još od 50-tih godina prošlog stoljeća kada su trošili nezapamćeno velik novac za oglašavanje u medicinskim časopisima.

Godine 2009., platili su rekordno visoku kaznu od 2,3 milijarde dolara u SAD-u zato što je jedna od Pfizerovih podružnica ilegalno oglašavala analgetik Bextru. Taj je lijek povučen 2005. nakon što se otkrilo da uzrokuje srčane i želučane probleme, pogotovo ako se uzima u kombinaciji s njihovim lijekom Celebrexom.

Po pitanju sigurnosti proizvoda Pfizerov najveći skandal uključuje prodaju neispravnih umjetnih srčanih zalistaka koje je prodavala njihova podružnica Shiley i koji su bili odgovorni za smrt više od sto ljudi. Deseci tisuća tužbi protiv Pfizera pokrenuti su listopadu 2009. nakon preuzimanja farmaceuta Wyetha.

Optužbe su se odnosile na loše lijekove u hormonskoj terapiji, antidepresive, cjepiva za djecu i lijek poznat kao ‘fen-phen’ koji se koristio u dijetama, a također je uzrokovao oštećenja srca. Kada je u pitanju formiranje cijena, lista skandala je također dugačka.

Primjerice 2000., godine, uslijed kritika zbog visokih cijena lijekova za AIDS, Pfizer je Južnoafričkoj vladi ponudio besplatno dvogodišnju zalihu lijeka Diflucan. 2003., kada su preuzeli kompaniju Pharmacia Corp. odustali su od plana da prepuste licencu lokalnim proizvođačima kako bi se isti lijekovi mogli proizvoditi jeftinije.

Tijekom 2016. britanska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kaznila je Pfizer sa 107 milijuna dolara zbog naplate previsokih i nepoštenih cijena za lijek protiv epilepsije, a iste su godine u SAD-u pristali na nagodbu od 748 milijuna dolara zbog skandala s rabatima u nabavi i poslovanju s državom.

Po pitanju marketinga i lažnog oglašavanja, veći skandal izbija 2004. kada Pfizerova podružnica WarnerLambert pristaje platiti 430 milijuna dolara da izbjegne kazneni progon jer su liječnicima plaćali da propisuju lijek za epilepsiju Neurontin pacijentima za koje on još nije bio odobren.

Šest godina kasnije, savezni suci presudili su na temelju novih dokumenata da je Pfizer počinio prijevaru kroz reklamiranje Neurontina zbog čega im je odrezana kazna od 142 milijuna dolara. Već 2007., odrezana im je kazna od 34,7 milijuna dolara zbog nelegalnog oglašavanja lijeka Genotropin, a 2009. plaćaju 2,3 milijardi dolara da izbjegnu sudski progon zbog već spomenutog lijeka Bexra.

Godinu dana kasnije otkriveno je kako je Pfizer isplatio honorare od 20 milijuna dolara za oko 4500 liječnika za konzultantske usluge i kako bi govorili u ime tvrtke. U tom ‘paketu’ su bili i hrvatski liječnici koji su navodno dobivali po 1200 dolara mjesečno na bankovne račune u Austriji. Uza sve pobrojene skandale, stranica corp-research.org nabrojila im je još niz skadala s izbjegavanjem plaćanja poreza, povredama radnog prava i nemara prema okolišu.

Na slici: Šef Pfizera Albert Bourla