Nakon dogovora o uvođenju carinske stope od 15 posto na gotovo sav europski izvoz, zasjedalo je Vladino povjerenstvo za praćenje izvoza u Sjedinjene Američke Države. Posljednijh godina i hrvatski izvoz u Ameriku jača, lani se čak i udvostručio i doseže gotovo 900 milijuna eura. Nove carine, iako su nešto niže od najavljenih, ozbiljna su prijetnja konkurentnosti naših izvoznika.

Teško je povjerovati, no “Dida Boža” sa svojim delicijama vodeći je hrvatski izvoznik hrane na golemo američko tržište. Čak 150 kontejnera na godinu iz Varaždina kreće put SAD-a kako bi Amerikanci uz sireve uživali i u našem ekološkom džemu.

-O samdeset i pet posto naše proizvodnje ide u Ameriku to je oko 6 milijuna bočica i nama je ishod dogovora od velike važnosti, pričalo se o carinama od 30 do 50 posto i sretan sam sa 15 posto, kaže Neb Chupin, vlasnik brenda “Dida Boža”. Izvoznicima je malo laknulo, no carine poskupljuju proizvode i slabe konkurentnost. Uz to, u dogovoru Europe i SAD-a još je nepoznanica.

– Ovaj dogovor je potez u pravom smjeru, međutim njegove konsekvence analizirat ćemo kada svi detalji budu poznati i elaborirani, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade

U SAD smo lani izvezli više robe nego što smo uvezli. Lijekovi, medicinska oprema, puške, transformatori najzastupljeniji su proizvodi, dok iz Amerike najviše uvozimo minerale, ulja i strojeve. Vladino povjerenstvo dogovore pomno prati.

– U svrhu informiranja naše poslovne zajednice sazvali smo sjednicu Povjerenstva za praćenje izvoza u Ameriku. Dogovor, iako asimetričan, predstavlja neku normalizaciju trgovinskih odnosa sa SAD-om koji je naš važan i politički partner, ističe Zdenko Lucić, državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Farmaceutika je naša izvozna zvijezda kad je riječ o SAD-u, no stopa carine za čipove i lijekove još nije utvrđena.

– Farmaceutika sudjeluje u našem ukupnom izvozu s 30 posto, međutim tu je i industrija oružja i tu očekujemo iskorak sa strane države, a i naše kompanije koje su naslonjene na njemačku automobilsku industriju sigurno će osjetiti negativne posljedice, kaže Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, javlja HRT.

Kojim će mjerama Vlada pomoći izvoznicima teško je reći, no svako rasterećenje je dobrodošlo. Američko tržište ne bi valjalo izgubiti jer partnerstvo u turizmu i gospodarstvu učestalo jača. 

Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je potpisao proglas kojim se nalažu 50 postotne carine na određeni uvoz bakra, pozivajući se na nacionalnu sigurnost, priopćila je Bijela kuća.

Proglasom se od 1. kolovoza uvodi carina od 50 posto na poluproizvode od bakra i derivate s visokim udjelom bakra, objavila je Bijela kuća.

Carine će isključivati otpadni bakar i bakrene rude te materijale poput koncentrata, kamenca, katoda i anoda, navodi se u izjavi.

Mjera je uslijedila nakon američke istrage prema članku 232., koju je američki predsjednik Donald Trump naredio u veljači.

Uz carine, naredba poziva na korake za podršku domaćoj industriji bakra, uključujući zahtjev da se 25% visokokvalitetnog otpada proizvedenog u SAD-u također prodaje unutar zemlje. 

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da će SAD uvesti carinu od 15 posto na uvoz iz Južne Koreje, kao dio sporazuma koji za sada ublažava napetosti s jednim od deset najvećih trgovinskih partnera i ključnim azijskim saveznikom.

Dogovor je objavljen ubrzo nakon što se Trump sastao s korejskim dužnosnicima u Bijeloj kući, usred niza najava u trgovinskoj politici prije samonametnutog roka 1. kolovoza, za kada je Trump najavio da će na snagu stupiti više carinske stope na uvoz iz niza zemalja.

Uvoz iz Južne Koreje, koja je veliki izvoznik računalnih čipova, automobila i čelika, suočavao se s carinom od 25 posto.

“Sa zadovoljstvom objavljujem da su Sjedinjene Američke Države pristale na potpuni i sveobuhvatni trgovinski sporazum s Republikom Korejom”, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Socialu.

Pregovori su bili test za južnokorejskog predsjednika Lee Jae Myunga koji je preuzeo dužnost u lipnju nakon prijevremenih izbora.

Rekao je da je sporazum uklonio neizvjesnost u izvoznom okruženju i postavio američke carine na nižu ili istu razinu u odnosu na glavne konkurente.”Savladali smo veliku prepreku”, napisao je Lee u objavi na Facebooku.

Trump je rekao da je Južna Koreja pristala uložiti 350 milijardi dolara u Sjedinjene Države kroz projekte koje će on osobno odabrati te da će kupiti ukapljeni prirodni plin i druge energetske proizvode u vrijednosti od 100 milijardi dolara. Obje stavke bile su Trumpovi glavni prioriteti u drugim trgovinskim sporazumima.

Zemlje su se dogovorile o uspostavi investicijskog fonda od 350 milijardi dolara, od čega će 150 milijardi biti namijenjeno partnerstvu u brodogradnji, dok bi preostalih 200 milijardi uključivalo sredstva za čipove, nuklearnu energiju, baterije i biološke lijekove, izjavio je na brifingu Kim Yong-beom iz ureda južnokorejskog predsjednika.

Trump je također rekao da će Južna Koreja prihvatiti američke proizvode, uključujući automobile, kamione i poljoprivredne proizvode, bez uvoznih carina.

Američki ministar trgovine Howard Lutnick napisao je na mreži X-u da će južnokorejska kupovina energetskih proizvoda biti realizirane “tijekom sljedeće 3,5 godine”.

Prema sporazumu, SAD će također smanjiti carine na korejske automobile s 25 na 15 posto, a poluvodiči i farmaceutski proizvodi neće biti tretirani strože od onih iz drugih zemalja.

Čelik, aluminij i bakar nisu obuhvaćeni novim sporazumom pa će američke carinske stope na te proizvode ostati nepromijenjene. Iako su riža i govedina ostale sporne teme tijekom razgovora, J. Koreja nije pristala na daljnje otvaranje svojih tržišta u tim sektorima.

Pritisak na Južnu Koreju rastao je otkako je Japan ranije ovog mjeseca postigao sporazum kojim se Trumpove carine smanjuju na 15 posto.Tijekom posljednjih napora da se postigne sporazum, južnokorejski Samsung Electronics potpisao je s Teslom ugovor vrijedan 16,5 milijardi dolara za isporuku čipova.

Južnokorejski proizvođač baterija LG Energy Solution također je potpisao ugovor vrijedan 4,3 milijarde dolara za isporuku baterija za Tesline sustave za pohranu energije, rekla je za Reuters osoba upoznata s tim pitanjem.

Južnokorejska oporbena stranka Narodna snaga (PPP) izjavila je da je vlada požurila s postizanjem carinskog sporazuma s Washingtonom te da je pristankom na velika ulaganja u Sjedinjene Države učinila brojne ustupke.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je nedavni carinski sporazum između Sjedinjenih Država i Europske unije samo početak duljeg procesa pregovora.

Govoreći na sastanku Vijeća ministara, Macron je sporazum opisao kao prvi korak, a ne kraj priče, prema izvješćima više francuskih medija.

Bio je to njegov prvi javni osvrt na nedjeljni sporazum, koji je uslijedio nakon razgovora između američkog predsjednika Donalda Trumpa i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u Škotskoj u zadnji čas prije roka od 1. kolovoza.

– Da biste bili slobodni, moraju vas se bojati, navodno je dodao, implicirajući da Komisija nije zauzela dovoljno snažan stav.

Unatoč tome, Macron je stao uz taj sporazum koji nameće carinu od 15% na većinu uvoza iz EU-a u SAD, dok je ranije Trump je prijetio općom carinom od 30%.

Francuski je predsjednik rekao da sporazum pruža kratkoročnu stabilnost te štiti i francuske i šire europske interese, navodeći carinska izuzeća za određene izvozne sektore, poput proizvodnje zrakoplova.

Francuski premijer François Bayrou iznio je daleko kritičniji stav neposredno nakon sporazuma.

Mračan je dan kada se savez slobodnih naroda, ujedinjenih da održe svoje vrijednosti i brane svoje interese, pomiri s pokornošću, napisao je u ponedjeljak na X-u.