Robert Pauletić, najpoznatiji hrvatski kvizaš i uspješan poduzetnik, objavio je dramatičan post u kojemu otkriva da je u opasnosti daljnje izlaženje popularne Kviskoteke. Požalio se da Tisak predlaže novi ugovor koji je za 60 posto nepovoljniji od dosadašnjeg i da to znači smrt za izdavače svih vrsta tiskanih izdanja. Pozvao je svoje pratitelje da potpišu peticiju Tisku. Robert Pauletić je dd 1994. do danas izdavač i glavni urednik u tjednom enigmatskom magazinu “Kviskoteka”, te u dvotjednom magazinu “50 SKANDI” kojima sada prijeti propadanje. Pauletićevu objavu prenosimo u cijelosti.
“Prije tri mjeseca monopolistički nacionalni distributer novina Tisak otkazao je ugovore svim izdavačima, zbog navodnih gubitaka. Pričalo se da će novinsku distribuciju preuzeti Pošta (kao u Austriji), pa izgleda ništa od toga, pa se govorilo da se osniva novo poduzeće koje će uz eventualnu pomoć države distribuirati novine po istim uvjetima kao do sada… Ja sam cijelo vrijeme imao loš predosjećaj.
Na kraju, Tisak je upravo danas poslao prijedlog ugovora novih uvjeta za distribuciju. Nasuprot najavama da će uvjeti ostati isti, sad su ionako nepovoljne uvjete za izdavače pogoršali za više od nevjerojatnih 60 posto! Šezdeset posto! To znači momentalnu smrt naše Kviskoteke i 50 Skandi ali i, pretpostavljam, velike većine ostalih novinskih izdanja u Hrvatskoj. I prije su novine jedva preživljavale, jedva dijelile plaće, a sad bi Tisak zagrabio 60 posto više nego dosad i uzeo svu zaradu svih novina, novac za tiskaru, novac za plaće… I više od toga. Takav ugovor se ne može potpisati, niti preživjeti.
One čitatelje i prijatelje s Facebooka kojima je stalo do Kviskoteke, ali i do svih ostalih novinskih izdanja u Hrvatskoj, dnevnih, tjednih i povremenih, pozivam da na mail adresu
tisak@tisak.hr
pošalju mail bez sadržaja, samo s naslovom
NEMOJTE UBIJATI NOVINE”, stoji u objavi Roberta Pauletića.
Pauletić je diplomirao na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Govori engleski, španjolski i talijanski. Sa samo 15 godina, sada već davne 1981. postao je najmlađi pobjednik Kviskoteke. Novinar je, putopisac i enigmatik.
U kultnoj ‘Kviskoteci’, o kojoj se i danas pričaju mitske priče mlađim generacijama, a neke potvrđuju i arhivske snimke na YouTubeu, najmlađi pobjednik bio je upravo Pauletić.
Za natjecati se bilo je potrebno imati 18 godina, no Pauletić je pobijedio sa svega 15 godina. Zbog evidentnog znanja pokazanog prilikom testiranja napravljena je iznimka, a tada tek srednjoškolac oduševio je milijune gledatelja u bivšoj državi, koji su religiozno pratili ove dvoboje kvizaša na malim ekranima. Tada je, naravno, upoznao i velikog Lazu Golužu.
Iako me upoznao kao petnaestgodišnjaka, a sve otada smo blisko surađivali, uvijek me oslovljavao s ‘Vi’. Bio je stara škola. Prvi put smo se vidjeli prije točno 40 godina, u prosincu 1980., kad sam otišao u Zagreb, na razgovor oko nastupa u Kviskoteci. Mater mi je isplela smeđi džemperić, u kojem sam kasnije i nastupio. Imao sam 15 godina, i po pravilima nisam smio nastupiti, bio sam daleko od punoljetnosti. Ali Lazo Goluža i Branko Lipanović, suautori Kviskoteke, htjeli su me upoznati, jer sam imao najbolji test na splitskom testiranju. Mislili su da je možda neka odrasla osoba rješavala test, a potpisala 15-godišnjaka, pa su me htjeli provjeriti – ispričao je Pauletić.
Do prvog ‘skalpa’ došao je još u siječnju 1981. godine, a pet godina kasnije osvojio je drugo mjesto u superfinalu najjačeg ciklusa ‘Kviskoteke’, u kojem su se natjecala ukupno 64 pobjednika iz svih prethodnih sezona.
– Tu Kviskoteku u kojoj sam kao 15-godišnjak pobijedio gledalo je 8 milijuna ljudi, a nakon toga dobio sam preko 20 tisuća pisama od obožavateljica, curica iz cijele bivše Jugoslavije! Lazo mi je nakon emisije poklonio drvenog Kviskića, relikviju koja i danas, nakon 40 godina, zauzima najistaknutije mjesto u mom stanu – dodao je.
Nije ni čudo da je sljedećih godina radio u enigmatskim magazinima, uređivao ih i vodio, obarao rekorde u križaljkama, osmišljavao pitanja i igre, a povremeno se i natjecao.
– Otada je prošlo četiri desetljeća, i gotovo cijelo to vrijeme blisko sam surađivao s Lazom. Prvo sam ja sastavljao pitanja za tv Kviskoteku, onda je on meni slao pitalice i testove za novinsku Kviskoteku. Godine 2007. pobijedio sam u posljednjoj 199. emisiji televizijske Kviskoteke, koju je vodio Oliver Mlakar, uređivao Lazo, a producirao još jedan veliki Lazin prijatelj, Hamed Bangoura – prisjetio se poznati kvizoman.