UDARNICA JELENA “ŠTANCALA” ZNANSTVENE RADOVE: Hoće li bivša Bandićeva zamjenica preko veze dobiti profesuru

UDARNICA JELENA “ŠTANCALA” ZNANSTVENE RADOVE: Hoće li bivša Bandićeva zamjenica preko veze dobiti profesuru

Bivšojdogradonačelnici Zagreba Jeleni Pavičić Vukičević još se nisu zatvorila vrata na jednom radnom mjestu – u Gradu, a već se otvorio prozor na drugome – na Kineziološkom fakultetu.

Naime, na tom je fakultetu u svibnju raspisan natječaj za postupak izbora u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docent u znanstvenom području društvenih znanosti, u znanstvenom polju pedagogija, za predmete Pedagogija i Didaktika, na koji se prijavila Pavičić Vukičević.

Zanimljivo je da je natječaj raspisan krajem svibnja, kada se već znalo da tadašnja v.d. gradonačelnica neće ući u drugi krug izbora za gradonačelnika Zagreba.

Nastupno predavanje održano je preko Zooma 2. lipnja, javlja Index.

Da stvar bude zanimljivija, u kuloarima Kineziološkog priča se da se za nju na pedagoškom odjelu već godinama čuva radno mjesto za slučaj da joj se zatvore spomenuta vrata u Gradu. Ondje navodno ima ljudi dovoljno kvalificiranih za taj posao, no njihovo je napredovanje i zapošljavanje blokirano jer je pozicija rezervirana. 

Divjak: Navikli dobivati preko reda

Na ovakav razvoj situacije na svojem je Facebook profilu nedavno reagirala bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak koja je za svojeg mandata s moćnicima u Upravi Sveučilišta vodila bitke oko raznih nepravilnosti, uključujući i one vezane uz zapošljavanja podobnih.

“Oni koji su navikli dobivati preko reda, nikada ne staju”, napisala je pa postavila pitanje:

“Zar stvarno nema srama i ništa nije izvan dosega političko-klijentelističkih grabežljivaca? Kakvo to znanje i iskustvo u pedagoškom radu ima v.d. gradonačelnica Zagreba da je treba ekspresno izabrati za docenticu? Strašnije od krađe je trgovanje akademskim pozicijama jer se tako urušava sveučilište, koje bi trebalo biti jedan od stupova društva. Ovako se postavljaju putokazi koji vode u provaliju relativizacije svih moralnih, znanstvenih i ljudskih vrijednosti.”

U post scriptumu svojeg statusa istaknula je činjenicu koja ukazuje na mogući sukob interesa, a to je da je Pavičić Vukičević, kao predstavnica Grada Zagreba, bila članica Sveučilišnog savjeta Sveučilišta u Zagrebu, tijela koje nadzire zakonitost rada Sveučilišta.

Kada već adresiramo poveznice gradskih i sveučilišnih moćnika, nije naodmet prisjetiti se da je rektor Damir Boras u 2019. i 2020. uporno pokušavao Bandiću dodijeliti počasni doktorat. 

Jake veze sa sveučilišnim moćnicima

Pritom je zanimljivo da je u Sveučilišnom savjetu bivša dogradonačelnica bila osoba koja je svojim glasom ili pak nedolascima na sjednice u više navrata išla na ruku moćnicima poput rektora Damira Borasa kada se odlučivalo o njima važnim pitanjima. Tako se, primjerice, nije pojavila u Savjetu kada su na dnevni red trebale biti uvrštene optužbe studentica za spolno zlostavljanje na Sveučilištu, što je bila vrlo neugodna tema za rektora jer se pokazalo da je znao za problem te da ništa nije poduzimao.

No, tu se ne iscrpljuju njezine poveznice sa Sveučilištem i njegovim vodstvom. Naime, njoj je mentor na doktoratu bio nitko drugi do Vlatko Previšić, čovjek kojeg je Boras svim silama nastojao održati na mjestu dekana Filozofskog fakulteta kada je po zakonu već postao prestar za njega i kada su se studenti i profesori pobunili protiv štetnog projekta sjedinjenja FFZG-a s Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Podsjetimo kratko, projekt se smatrao štetnim, među ostalim, zato što bi studenti KBF-a bili u prednosti pri zapošljavanju u školskom sustavu jer bi, uz sekularne predmete poput jezika, filozofije, sociologije, etike i sl., mogli predavati još i vjeronauk koji mora postojati u svakoj osnovnoj i srednjoj školi gdje je izborni predmet.

Nije radno mjesto, već naslovno nastavno zvanje, ali…

Istina je da je navedeni natječaj raspisan za izbor u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docent, a ne za radno mjesto, što znači da zapošljavanje na Kineziološkom neće uslijediti automatski, samom dodjelom docenture. Drugim riječima, Pavičić Vukičević će dobiti titulu, ali još ne i stalni radni odnos.

To nam je za Index potvrdila i sama bivša zamjenica Bandića.

“U tijeku je postupak izbora u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta za kolegije Pedagogija i Didaktika na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Naslovno zvanje znači priznavanje kvalifikacije, da se poslužim jednostavnim rječnikom, a ne radno mjesto. S obzirom na to da nemam radno mjesto, zatražila sam pravo na ostvarivanje naknade 6+6 mjeseci u Gradu Zagrebu, o čemu su mediji već izvještavali”, objasnila je.

Na prvi pogled to se čini manje lukrativno, a time i manje sporno, no upućeni će reći da to i nije tako loše kako se može činiti. Naprotiv, za Pavičić Vukičević to može biti optimalno. Naime, da je odmah primljena na radno mjesto docentice, ona bi s plaće dogradonačelnice od 18.748,91 kune neto odmah aterirala na plaću docentice koja se kreće oko 10.000 kuna neto. Ovako će sljedećih 6 mjeseci nastaviti primati punu plaću zamjenice dogradonačelnice, a sljedećih 6 mjeseci pola te plaće. Za to vrijeme ima priliku ležerno i pristojno obaviti sve pripreme za prelazak na Kineziološki za koji je već obavila prvi korak i usto, kao docentica, ima mogućnost obavljati određene nastavničke poslove na kojima može ostvarivati dodatne prihode, odnosno honorare.

Divjak nam kaže da ona, nakon što je otišla iz Ministarstva, nije iskoristila pravo na 6+6; s ministarske plaće vratila se izravno na profesorsku.

Čudesna znanstvena produkcija u teškim uvjetima

U ovoj priči o akademskom uzletu bivše dogradonačelnice također je vrlo zanimljivo da je u samo dvije godine, uz sve dogradonačelničke obaveze u vremenima pandemije i potresa, prema stranici Crosbi, koja daje uvid u znanstvenu produkciju u hrvatskoj akademskoj zajednici, uspjela objaviti 20-ak znanstvenih članaka i radova. Sve to uz povremenu fakultetsku seminarsku nastavu i sudjelovanje u radu Sveučilišnog savjeta.

U odgovoru na pitanje kako je to sve stigla uz tako zahtjevne dogradonačelničke obaveze u tako teškim vremenima, Pavičić Vukičević je za Index svoje uspjehe ocijenila nešto skromnije.

“Proteklih godina objavila sam 9 znanstvenih radova, kao što je potvrdio Matični odbor za društvene znanosti pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja svojim rješenjem od 12. veljače 2021.”, objasnila je.

“Tada su se stekli uvjeti za održavanje nastupnog predavanja za nastavno zvanje, a javno predavanje održala sam 2. lipnja 2021. u 16 sati. Znanstvene radove sam objavila u koautorstvu s kolegama znanstvenicima i doktorandima. S prestankom dužnosti zamjenice gradonačelnika Grada Zagreba prestaju i sve moje dužnosti na koje sam imenovana s te pozicije, poput članstva u Savjetu Sveučilišta u Zagrebu”, dodala je Pavičić Vukičević u odgovoru kojim je vjerojatno pokušala otkloniti sumnje da bi joj Sveučilište ili Kineziološki imali razloga pogodovati.

Ovdje je važno istaknuti da je Pavičić Vukičević potpisana na značajno više radova te da su oni doista objavljeni u posljednjih par godina, a ne samo dodani u bazu Crosbi u tom razdoblju. Pritom treba imati na umu da se podrazumijeva da je svatko tko je potpisan na nekom radu autor, čak i ako nije jedini ili glavni. Naravno, uvijek postoji mogućnost da je netko potpisan na nekom radu iako je na njemu radio malo ili čak ništa. To se zna događati, međutim, to nije u skladu s pravilima i propisima jer svaki potpisnik rada mora preuzeti odgovornost za njegov sadržaj.

Kako je stigla objaviti tako puno radova?

No čak i ako je Pavičić Vukičević u posljednje dvije godine uistinu objavila samo 9 radova, kako tvrdi, to je još uvijek puno. Naime, od osoba koje su na punom radnom vremenu u znanstvenom zvanju u društveno-humanističkom području, uz obaveze kao što su nastava, administracija, pisanje knjiga, popularizacija znanosti i sl., realno je očekivati da objave oko tri rada godišnje. Sve više od toga je neuobičajeno puno. S četiri i pol znanstvena rada godišnje Pavičić Vukičević bi se na nekom institutu u Hrvatskoj smatrala izuzetno produktivnom. Za ilustraciju, godišnja produkcija po znanstveniku na humanističkim institutima u 2020. bila je manja od 2 rada.

Ne treba posebno isticati da je za osobe kojima je znanstveni rad nešto što rade usput, uz neke ozbiljne političke funkcije, 4.5 radova praktički nemoguća, piše Index.

Foto: Hina

Facebook Comments