U jednoj od naših najznačajnijih znastvenih ustanova Institutu Ruđer Bošković veliku pažnju su posvetili osvještavanju pitanja o rodnoj ravnopravnosti u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici. Pri tome se ističe zadovoljstvo, jer je na Institutu udio žena u znanosti viši od hrvatskog i EU prosjeka.

Kako navode u toj ustanovi projektni portfelj Instituta Ruđer Bošković (IRB) vrijedan je preko 110 milijuna eura što ovaj najveći hrvatski institut svrstava na vodeće mjesto po uspješnosti povlačenja sredstava iz europskih fondova. 

– Ovaj uspjeh rezultat je rada svih 1010 zaposlenika IRB-a, od čega je 793 znanstvenika i istraživača. Udio znanstvenica i istraživačica u ovom broju je čak 61 posto, a time se Institut svrstao iznad hrvatskog i europskog prosjeka po udjelu žena u ukupnom broju znanstvenika i istraživača, ističu na IRB-a.

Prema podacima EUROSTAT-a iz 2020. godine udio žena u ukupnom broju zaposlenih u znanosti i tehnologiji na razini Europske unije (EU) iznosio je 51 posto, dok je u Hrvatskoj taj udio iznosio oko 55 posto. Kad su doktori prirodnih znanosti u pitanju u Hrvatskoj je udio žena u ukupnom broju u 2020. godini bio 55,5 posto, dok je ‘Ruđer’ i u ovom slučaj iznad Hrvatskog prosjeka s udjelom od 60 posto žena u ukupnom broju doktora znanosti na IRB-u.

-Znanost je globalna, ne vrednuje se po nacionalnoj, socijalnoj, vjerskoj niti rodnoj osnovni, jedini kriterij vrednovanja u znanosti je izvrsnost. Kako bi imali izvrsnu znanost mi moramo odgajati i obrazovati izvrsne generacije učenika i studenta. Moramo ih motivirati da se aktivnije uključe u programe u području STEM-a. U tom procesu ključno je da naša motivacija stiže do svih jednako, da se trudimo svima pružiti jednake mogućnosti obrazovanja bez obzira na nacionalna, vjerska, socijalna rodna ili druga obilježja,  kaziva ravnatelj IRB-a David M. Smith te dodaje kako je zbog toga izuzetno važno komunicirati i poticati jednakost ne samo kroz nacionalni obrazovni sustav, već kroz dodatne obrazovne aktivnosti i projekte.

On je istaknuo i važnost poticanja novih generacija na STEM istaknuvši kako je potreba za djelovanjem u području STEM-a na nacionalnoj razini prepoznata u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, gdje se navodi da su znanja i vještine koje proizlaze iz područja STEM-a nužne za snalaženje u tehnološki ovisnom društvu, a potom i za djelovanje unutar znanstvenih istraživanja, tehnološkog razvoja i kao čvrsta podloga za cjeloživotno učenje.

-Institut upravo s ciljem uključivanje što više djece i mladih u aktivnosti u području STEM-a, provodi brojne aktivnosti kroz vlastite projekte, ali i kao partner brojnim školama i udrugama, naglašava ravnatelj. .

Među takve projekte spada ‘SCOPE – Znanost spaja ljude’ na kojem je nositelj udruga FabLab, a IRB jedan od partnerskih znanstvenih institucija. Projekt se financira iz Europskog socijalnog fonda, okuplja 12 partnera, te je usmjeren na stvaranja poticajnog okruženja za razvoj i unapređenje STEM-a kroz niz radionica za djecu, fokus grupa, analiza i istraživanja.

Na institutu se proteklog mjeseca radila i analiza preliminarnih rezultata prikupljenih od učenika 6. razreda osnovne škole koji su pohađali radionicu pod naslovom ‘Znanstveno istraživački pristup’.

Radionice su održane uživo i u online formatu. U pilot fazi sudjelovali su učenici iz pet osnovnih škola, a njih 143 ispunilo je istraživački upitnik dva tjedna nakon radionice. Iako je radionicu pohađao podjednak broj učenika i učenica, nešto više učenica je odgovorilo na upitnik, njih 60 posto.

Kako je kazao Marko Košiček, mentor i koordinator projekta SCOPE za IRB tema radionice bila je voda baš iz razloga kako bi pokazali učenicima da ono što svakodnevno koriste može biti predmet proučavanja u znanosti kako bi im i tako približili znanstvenu znatiželju.

– Na početku  svake radionice u razredu se mogla osjetiti pasivnost, ali svakom novom interakcijom rekla bih da smo razbili tu predrasudu i vrlo brzo su se angažirali u odgovaranju na pitanja i sudjelovanju u pokusima. Njihova je znatiželja vrlo brzo prevladala u razredu što se moglo vidjeti u beskonačnim ‘Zašto?’ pitanjima,“ opisala je voditeljica radionice Maja Dugandžić.

O tome kako djeca vide znanstvenike i znanstvenice Košiček je kazao: – Polaznike smo nakon radionice pitali o aktivnostima. Podjednaki broj djevojčica (69%) i dječaka (65%) razgovaralo je s roditeljima o radionici na kojoj su sudjelovali. U sličnom postotku s prijateljima su o radionici razgovarale djevojčice (67%), dok je to učinilo nešto manje dječaka (49%). Zanimljivo je da se ta razlika još više povećava kada smo ih pitali jesu li neke od pokusa s radionice pokušali izvesti kod kuće. Potvrdno je odgovorilo čak 72 posto djevojčica i svega 46 posto dječaka-.

On je dodao kako premda nisu dobili značajne razlike u deklarativnoj ocjeni kako same radionice, tako i samoprocjene motivacije koju su polaznici dali nakon radionice, kod konkretnih aktivnosti koje su polaznici poduzeli nakon radionice, jasno se vidi da su djevojke bile aktivnije.

– Ovo su samo preliminarni rezultati, dosta je tu još parametara koje ćemo u sklopu projekta analizirati, no ovaj podatak nam daje dosta materijala za razmišljanje, pojašnjava Košiček.  

Foto: IRB

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu