Od malih nogu učimo da o najpoznatijim selicama lastavicama, tim kozmopolitskim pticama koje  nastanjuju sve kontinente osim Antarktika. Smatra se da potječu iz Afrike, jer tamo živi najviše vrsta. Također se pojavljuju na mnogim otocima. Karakteristika ovih ptica je njihova prilagođenost lovu za hranom u letu, jer kukce hvataju u zraku. Tijelo im je vitko, a krila uska, dok im je kljun kratak, a grkljan mogu široko otvoriti.

Sve lastavice imaju sličan oblik tijela. Prilagodile su se lovljenju kukaca u letu razvivši vitko tijelo s dugim šiljatim krilima, što omogućava lako manevriranje i izdržljivost, kao i česta razdoblja jedrenja. Takav oblik tijela im omogućava vrlo efikasan let, a obično lete brzinom od 30-40 km na sat te mogu dostići brzinu i od 50-65 km na sat.

I lastavice kao i njima sroden druge ptice selice  imaju svoj dan koji se obilježava druge subote u svibnju. Ove godine u znaku je činjenice da  je ptica selica sve manje na svijetu i to postaje veliki problem.  

-Zatrovani kukci postali su smrtonosan zalogaj za mnoge ptice, a u posljednjih 50-pedesetak godina na području Kanade i SAD-a broj ptica smanjen za gotovo tri milijarde, kazao je za Hinu Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.  

-Čini se da se ostvaruje upozorenje biologinje Rachel Carson koja je prije 60 godina objavila knjigu ‘Tiho proljeće’ u kojoj je nestanak ptica povezala upravo s uporabom insekticida, naglašava Vrček.

Prema studiji objavljenoj 2021. u časopisu Science, toksičnost pesticida znatno je porasla u posljednjih četvrt stoljeća.  Kada bi usjevi bili raznolikiji i polja manja, prinosi bi možda bili niži, ali ptica bi bilo više, smatra Vrček.

Brojne studije govore o nestajanju kukaca diljem svijeta. U Portoriku je, primjerice, u posljednjih 35-40 godina nestalo čak 98 posto kopnenih insekata. Stopa izumiranja kukaca osam je puta veća od one kojom nestaju druge životinje što može pokrenuti lavinu ekoloških katastrofa. Na to upućuje i ‘fenomen čiste šofer-šajbe’ prilikom dužih putovanja koji su prvi uočili njemački vozači.

Utjecaj nestanka ptica na ljude zorno pokazuje kineski primjer iz 1955. kada je komunistički vođa Mao Ce Tung objavio rat vrapcima koje je smatrao štetočinama. Njihovim nestankom prekomjerno su se namnožili skakavci i drugi kukci koji su sljedećih godina uništavali usjeve. To je izazvalo masovnu glad pa su, s ciljem vraćanja ravnoteže u prirodu, Kinezi morali uvesti 250.000 vrabaca.

Studija objavljena krajem 2020. u časopisu Ecological Economics utvrdila je kako je sreća Europljana usko povezana s brojnošću različitih ptičjih vrsta. Znanstvenici su zaključili da je očuvanje ptica važno za ljudsku dobrobit kao i financijska sigurnost.  Prema njihovim izračunima, blizina 14 dodatnih vrsta ptica pružala je isto zadovoljstvo kao i zarada od dodatnih 150 američkih dolara mjesečno.

Glavni autor studije kazao je da su prema istraživanju najsretniji Europljani oni koji mogu svakodnevno doživjeti brojne različite vrste ptica ili koji žive u blizini prirodnog okruženja u kojem žive mnoge ptičje vrste. U cilju zaštite divlje flore i faune Europski parlament prošle je godine usvojio rezoluciju Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. Zastupnici su zatražili reviziju inicijative za oprašivače kako bi se u nju uključio ambiciozan okvir za praćenje zbog njihove važnosti za okoliš i sigurnost hrane.

Eurozastupnici smatraju da treba primjenjivati rješenja zaštite uroda koja su sigurna za okoliš te se protive ponovnom odobrenju upotrebe glifosata nakon 31. prosinca 2022.

-Prilikom selidbe se okupljaju u ogromna jata i često noće u području obraslom trskom, navodi upraviteljica Zavoda za ornitologiju Jelena Kralj, a prenosi Hina.  Ako su u starom gnijezdu uspješno othranili potomke, parovi se često vraćaju pod isti krov. U gnijezda zdjelastog oblika, koja od slame i blata strpljivo grade tjedan dana, polažu 4-5 jaja na kojima ženka leži oko dva tjedna.

Dok su ljudi živjeli u pećinama, ondje su boravile i lastavice. Kako je čovjek podizao nastambe, one su ga vjerno slijedile. Kao i ljudi, grade trajne domove što većini drugih vrsta ptica nije svojstveno.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.

Foto: Hina