U nedjelju, 17. prosinca 2023. u 82. godini života u njemačkom gradu Rheinfelden (Baden-Württemberg) preminuo je Viktor Soldo. Viktor će biti pokopan u subotu 30.prosinca 2023. godine u 14:00 sati u Širokom Brijegu, u grobnici koju je sagradio zajedno s braćom i s natpisom na grobnom kamenu: Domovino za tobom žudili, mrtvi se tebi vraćamo. U tim mislima, u toj žalosti, u tuzi koju ostavlja među svojima i rodbinom i prijateljima, dopustite mi da kažem: „Doviđenja, dragi prijatelju, u Vječnosti, gdje se više nećemo morati žrtvovati za istinu i pravicu, barem tomu se ja nadam.

Viktor Soldo je više od 50 godina ponosno nosio hrvatski barjak u tradicionalnoj procesiji kojom hrvatski vjernici iz Bad Säckingena, Rheinfeldena, Lörracha, Freiburga i iz okolnih mjesta, a dijelom i iz Švicarske, svake godine početkom ožujka slave blagdan sv. Fridolina. Odlazak Hrvata na procesiju i misu svake godine organizira Župsko vijeće Bad Säckingena.

– Sve ove godine idem u procesiju i s ponosom nosim hrvatski barjak kroz grad. Hvala Bogu, još je puno Hrvata koji podržavaju procesiju i nastavljaju tradiciju ovoga grada i nas Hrvata, rekao je prije tri godine Viktor Soldo.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: “Budući ministri” su iscipelarili profesora i sve to snimili: Naši “junaci” zdušno prebijaju šezdesetogodišnjaka

Sv. Fridolin je bio irski monah koji je u 6. stoljeću došao na područje Säckingena, gdje je utemeljio samostan iz kojeg je krenulo pokrštavanje Allemana, germanskog plemena koje je živjelo s jedne i druge strane Rajne. Säckingen je postao hodočasničko mjesto u koje su dolazili vjernici iz Švicarske, cijelog južnog Badena i djelomično iz Elzasa, tražeći zagovor sv. Fridolina, čiji se zemaljski ostaci nalaze u prekrasnoj baroknoj crkvi u centru grada. Hrvatski vjernici koji su se već 60-tih godina prošlog stoljeća počeli naseljavati u tim krajevima, prihvatili su sv. Fridolina kao svoga zaštitnika, pa stoga u sve većem broju sudjeluju na njegovoj proslavi.

Iz Širokog Brijega preko Austrije do života u Njemačkoj

Viktor Soldo je rođen u Širokom Brijegu, iz kojeg je 1966. godine odselio u Austriju. Tu se zadržao dvije godine, a potom dolazi u njemački Säckingen, u kojem su već živjela njegova dva brata, Ante i Blago. Njih dvojica su od samog početka bili aktivni među Hrvatima, a dolaskom im se priključio i Viktor. Kasnije je u Säckingen stigla gotovo cijela obitelj Soldo. To znači da su se u grad na južnim obroncima Schwarzwalda i uz samu granicu sa Švicarskom, doselili braća Viktor, Ante, Blago, Nikola i Stipe, te njihova sestra Nada. Još troje njihove braće i sestara su ostali u Širokom Brijegu.

Hrvatski trag u gradu na obroncima Schwarzwalda

Viktor je već tad nastojao da u dijelu Njemačke u kojem se smjestila njegova obitelj ostavi hrvatski trag, pa je uz još nekoliko domoljuba osnovao i registrirao hrvatsku Udrugu pod imenom Matica hrvatska „Antun Branko Šimić“. Sjedište Udruge je bilo u Karsau, gradskoj četvrti Rheinfeldena. Matica je okupljala one koji su željeli više doznati o tisućljetnoj hrvatskoj kulturi, te raditi na njenom očuvanju u tuđini.

Soldo je bio i suosnivač nogometnog kluba koji je osnovan 1969. godine pod nazivom Hrvatski nogometni klub Croatia, a vodio ga je gospodin Stjepan Vidović. Viktor je imao podršku svojih četiriju braće i sestre, a kasnije i svoje supruge Jelene te njihovih dviju kćeri.

Viktor Soldo niti na pragu osmog desetljeća života ne miruje. Svake se godine raduje procesiji sv. Fridolina, jer vidi s kojom je znatiželjom i oduševljenjem Nijemci promatraju.

– Uvijek sam ponosno predvodio naše Hrvate u procesiji, čak i kad nam je u prošlosti Udba stvarala probleme. Izdržali smo sve napade. Imali smo podršku gospođe Schwarz koja je imala značajniju ulogu u Gradu Bad Säckingenu, koji se u to vrijeme zvao samo Säckingen. Bila je upoznata sa svime i uvijek je bila velika podrška Hrvatima u ovom kraju. Nijemci su nas jako dobro prihvatili i podržavali i onda a podržavaju nas i danas – zaključio je Viktor Soldo, javlja Fenix magazin.

Hrvati u Bad Säckingenu

U južni dio Badena, tadašnji Säckingen kasnije Bad Säckingen, Hrvati su počeli dolaziti 60-tih godina prošlog stoljeća. Osnivanjem ogranka Matice hrvatske u Baselu 1968. godine, za koju je zaslužan mr. ph. Dragan Hazler, i osnivanjem Hrvatske katoličke misije Bad Säckingen i prvim župnikom fra Ljubom Krasićem, te kasnije pjesnikom i dobrotvorom fra Lucijanom Kordićem, Hrvati postaju sve aktivniji u hrvatskoj zajednici. Hrvati Rheinfeldena se priključuju njihovu radu godinu dana poslije, zahvaljujući upravo Viktoru Soldi i drugim domoljubima koji su željeli što veću hrvatsku zajednicu, te su tako u Rheinfeldenu osnovali Maticu hrvatsku.

Osnivanjem Hrvatske katoličke misije Bad Säckingen i dolaskom svećenika franjevca trećeredca iz Hrvatske, rad s Hrvatima se pojačava. Djeca počinju pohađati satove vjeronauka, uči ih se hrvatski jezik i hrvatska povijest, hodočasti se u različita marijanska svetišta, u Lourdes i Rim.

Foto: Hina