Američki veleposlanik u Zagrebu Robert Kohorst kazao je u utorak za HRT da je SAD spreman poduprijeti hrvatsku Vladu u budućim potezima vezanim za borbene zrakoplove, kakvi god bili. “Spremni smo iznijeti i novu ponudu, ako se to od nas zatraži. Spremni smo pomoći i oko ponuda novih država”, kazao je Kohorst.

Potom je vjerojatno nehotice otkrio da je na stolu zapravo isključivo ponuda novih zrakoplova F-16 Block 70/72 s kojima se SAD javio na natječaj prije dvije godine. No, sada bi to bilo u nešto izmijenjenim okolnostima. “To ne bi bila ponuda SAD-a već bi nove zrakoplove ponudila tvrtka Lockheed Martin”, precizirao je američki veleposlanik.

Dakle, to ne bi bio posao “vlada s vladom”, kao što je bio u slučaju Hrvatske i Izraela oko famoznih F-16 Barak, nego bi hrvatska Vlada to trebala ispregovarati s tvrtkom koja proizvodi te zrakoplove. To možda znači i da iz SAD-a ne bi u Zagreb došla ponuda “koja se ne može odbiti”, kako se to nedavno spekulirano.

Dakle, s maksimalnim popustom i povoljnim rokovima otplate. No, ni to ne treba isključiti s obzirom da su Sjedinjene Države dosad Hrvatskoj donirale znatna vojna sredstva, od helikoptera Kiowa Warriors do drugih sofisticiranih oružja koja su uvedena u borbeni postroj Hrvatske vojske.

Kohorst je rekao da je Hrvatska “partner i saveznik SAD-a” te kako “manje nesuglasice” nisu bitno utjecale na taj odnos. Dodao je da su obje zemlje i veliki saveznici Izraela. Američki veleposlanik nije precizirao na što su se sve odnosile te “manje nesuglasice”, koje su sada valjda izglađene.

Je li samo riječ o uskrati dopuštenja SAD-a da kupi izraelske F-16 Barak, što je sada završena priča, ili je među tim nesuglasicama bio i LNG terminal za ukapljeni plin koji je prije desetak dana Hrvatska odlučila, uz onih bespovratnih 100 milijuna eura iz Bruxellesa, izgraditi uglavnom svojim novcem.

SAD-u je taj terminal jako važan jer će preko njega moći izvoziti svoj ukapljeni plin na jugoistok Europe, a time namjerava smanjiti i utjecaj Rusije koja ovom području svoj plin izvozi cjevovodima. Za Hrvatsku je bio problem što se nitko drugi osim ovdašnjih kompanija (Ina i HEP) nije javio za zakup terminala u Omišlju na Krku, a ni za sudjelovanje s investicijama u tom projektu.

No, stručnjaci drže da će taj terminal dugoročno biti isplativa investicija i za Hrvatsku korisna jer se otvara novi pravac za dobavu tog energenta što geopolitički nije nevažno. Ima i onih koji govore da će taj ukapljeni plin uvijek biti 20 do 30 posto skuplji od onog, sada uglavnom ruskog, koji dolazi cjevovodima, te u svemu tome ne vide neku računicu.

Osim ako bi došlo do političkih potresa na istoku Europe pa bi taj pravac dobio na važnosti kao alternativna u tom trenutku spasonosna ruta. Je li ta hrvatska spremnost za izgradnju LNG terminala kad to drugi, poput Mađara primjerice, nisu htjeli dovoljna da zauzvrat od SAD-a dobije povoljnu ponudu za kupnju novih F-16 zrakoplova?

Teško je još o tome govoriti s obzirom na to da hrvatska Vlada “još analizira” što je pošlo po zlu u propaloj kupovini izraelskih “starih kanti”, kako su ih neki nazvali. Nakon te analize koja više ničemu ne služi, osim možda da pokrije neke pogrešne korake s hrvatske strane u tom poslu, Vlada bi trebala donijeti odluku hoće li ići na novi natječaj za borbene zrakoplove ili u izravnu pogodbu, što je realnija opcija.

Kohorst je rekao da je SAD spreman pomoći i oko ponuda drugih država. Vjerojatno je pritom mislio na rabljene grčke F-16 Block 30/32 koje su navodno favorizirali i na zadnjem natječaju. No, sudeći prema iskustvu Rumunjske koja je za male novce kupila takve portugalske F-16, a zatim u njih za remont, servis i dijelove, ulupala milijune, i svako malo to mora, to je loša opcija.

Ranije se spominjala mogućnost da Hrvatska uzme eskadrilu F-16 Block 50/52 zrakoplova od SAD-a, koje ima Nacionalna garda Minnesote, i u dobrom su stanju. No, američki veleposlanik je kad je riječ o njihovoj državi samo spominjao nove zrakoplove F-16 Block 70/72. Dakle, kako smo već pisali, one koje je Slovačka nedavno odlučila kupiti, i to njih 14 za 1,87 milijardi dolara.

I Bugari su se također odlučili za tu varijantu pa sad vode završne razgovore sa SAD-om oko kupovine 8 takvih borbenih zrakoplova. Cijena još nije poznata jer su Amerikanci poručili kako su spremni „prilagoditi“ svoje uvjete.

Hrvatska bi, s obzirom na nedostatna financijska sredstva, ako se odluči za tu varijantu, kupila najprije 6 takvih zrakoplova koji bi trebali biti isporučeni do 2024, kada istječe rok Migovima 21, a ostalih šest bi onda trebali stići do 2030. Dakako, sve ovisi o ponudi Lockheed Martina na koju će svakako i Pentagon kao i State Department imati utjecaja.