U Hrvatskoj se učenici školuju za 61 strukovno, odnosno obrtničko zanimanje, a trenutačno je najveća potreba za zidarima. 

Manjak zidara na tržištu rada najviše se osjetio nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa. Tada je, primjerice, i središte Zagreba bilo preplavljeno grafitima “Fali zidara”.

Manjak je dijelom nadomješten uvoznom radnom snagom, no zidari su ostali među brojnim deficitarnim zanimanjima. Ipak, Ekonomski institut Zagreb u svojoj je analizi tržišta rada naveo da je lani najviše pala potražnja za zidarima. 

Hrvatski zavod za zapošljavanje, s druge strane, objavio je Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja.

U dokumentu se navode zvanja i zanimanja za koja bi trebalo povećati broj upisanih učenika ili studenata. Iz njega, kako navodi N1, proizlazi da je najveća srednjoročna potreba upravo za zidarima.

Uz zidare, najviše su potrebni konobari, tesari, elektroinstalateri i kuhari. 

Prema podacima portala Moja plaća, plaće zidara su 744 – 2104 eura, konobara  780 – 1478 eura, tesara 905 – 1590 eura, elektroinstalatera 940 – 2113 eura, a kuhara 794 – 2429 eura, prenosi Večernji list.

Podsjetimo, Hrvatska je lani do kraja prosinca izdala rekordnih 206.529 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, čime smo prvi put otkako su 2021. godine ukinute kvote za uvoz radne snage prešli brojku od 200 tisuća izdanih radnih dozvola.

Od 2018., kada smo imali izdanih samo 32,7 tisuća dozvola za boravak i rad strancima iz trećih zemalja, broj radnih dozvola povećan je više nego šesterostruko.

Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je i 2024., kao i prijašnjih godina, najviše radnih dozvola izdano u graditeljstvu (75.071) te turizmu i ugostiteljstvu (56.228). U industriji je izdano 28.486 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, u prometu i vezama 16.149, u trgovini 7925…

Najveći broj radnih dozvola izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (38.100), Nepala (35.635), Srbije (27.988), Indije (20.502), Filipina (14.680), Sjeverne Makedonije (13.855), Bangladeša (13.630), Kosova (8139), Uzbekistana (6959) te Egipta (6672).

U odnosu na 2023., kada smo izdali više od 172 tisuće dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, lani je njihov broj povećan 34 tisuće.

Dok je broj radnih dozvola radnicima iz zemalja bivše Jugoslavije ostao na otprilike istoj razini kao i 2023., povećan je broj izdanih radnih dozvola radnicima iz dalekih zemalja, među njima najviše Nepalcima, i to oko 12 tisuća.

Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad za novo zapošljavanje stranim radnicima izdano je 132.208 dozvola, 56.898 radnih dozvola je produljeno te su izdane još 17.423 dozvole za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (15.893).

Dakle, poslodavci i dalje, kao i prijašnjih godina, pretežno traže i uvoze nove i nove strane radnike.

Foto: Pixabay