Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i predsjednica Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka iz Možemo!, Sandra Benčić gostovale su u emisiji Izvan okvira koju vodi naša Mašenka Vukadinović. Razgovarale su o temama koje će sigurno obilježiti prvo ovosezonsko aktualno prijepodne: izmjene Zakona o obnovi, izbor za predsjednika Vrhovnog suda, posljednje korupcijske afere, kadrovske promjene u zagrebačkom HNK koji ima natječaj za intendanta.
“Među građanima ne vlada optimizam”
Najprije su komentirali kakva nas jesen čeka.
“Među građanima ne vlada takav optimizam, pogotov među onima koji su dvostruko pogođeni krizom – pandemijom koronavirusom i potresom”, kazala je Benčić.
“Mislim da će jesen biti zanimljiva jer imamo rješavanje krupnih stvari. prvo, ono što nam je fokus su izmjene Zakona o obnovi. Predlagat ćemo jedan paket izmjena zakona koji će omogućiti prevenciju da se slučaj Franak ne dogodi nikad više građanima, da imamo veću financijsku sigurnost građana i predložit ćemo model regulacije agencije za naplatu potraživanja, to nam je izuzetno važno”, najavila je.
“Vlada u krizi reagirala brzo, odlučno i pravovremeno”
“Mi smo realni, nismo ni optimisti ni pesimisti, vučemo odgovorne poteze u ovim okolnostima. Ja osjećam jedan optimizam, pogotovo u usporedbi s nekim drugim državama jer smo izravno intervencijom Vlade spasili radna mjesta i zato smo mogli dočekati i uspješnu turističku sezonu te smo prošli kroz krizu bez da je bilo velikih otpuštanja. Vlada je u ovim kriznim okolnostima reagirala brzo, odlučno i pravovremeno”, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Hoće li izmjene Zakona o obnovi ubrzati zastoj u obnovi?
“Naravno da bi to moglo značajno ubrzati proces obnove ako budu onakve kakve smo upozoravili prije godinu dana i sada ponavljamo. Da nismo podržali zakon, da nismo dobili ni taj financijski okvir, da se nismo izborili za socijalni kriterij, tada bi imali još goru situaciju. Ne može toliko institucija sudjelovati u procesu obnove i međusobno komunicirati. Sve bi trebalo biti svedeno na jednu instituciju koja bi trebala upravljati čitavim procesom obnove”, kazala je Benčić.
“Cijeli postupak koji zahtjeva od građana da se prvo kao sustanari dogovore, drugo da podnesu opsežnu dokumentaciju s kojom smo vidjeli koliko problema imaju – ta količina administrativnog tereta koja je prebačena na građne usporila je proces obnove”, dodala je.
“Jedinice lokalne samouprave trebaju krenuti blokovski u obnovu”
Istaknula je da je time stavljen i teret na ministartvo koje nema kapaciteta obraditi toliko zahtjeva.
“Trebamo ići na to da će se sve crvene i žute zgrade obnoviti, da jedinice lokalne samouprave trebaju krenuti blokovski po kvartovima”, dodala je.
“Ovdje se ulaže javni novac u privatnu imovinu i to je saborska rasprava jasno rekla da mora biti jasno definirano kako se taj novac ulaže. Meni nije jasno kako biste vi krenuli u konstrukcijsku obnovu zgrade bez vam se oko toga slože suvlasnici. To bez suglasnosti stanara ne ide. Blokovski po kvartovima, naravno, ali to je obveza Grada Zagreba od starta”, istaknula je Obuljen Koržinek.
“Na Gradu Zagrebu je da napravi plan obnove. Vaša stranka je preuzela odgovornost u Zagrebu da se oko toga aktivirate”, dodala je.
“Imamo iskustva i s poslijeratnom obnovom, i u prošloj državi… Velik dio zgrada, posebno crvenih, ugrožavaju javnu sigurnosti. Zašto se dosad nije donijelo rješenje za rušenje pojedinih objekata koji evidentno predstavljaju ugrozu javne sigurnosti. Kad prolazim s djecom, ne znam je li mi bolje da ih mičem od zgrada prema cesti ili od ceste,a uto do zgrada”, komentirala je Benčić.
Benčić se osvrnula na primjer obnove na Novom Zelandu.
“Oni su imali blokovski pristup. Rekli su ako idete točkasto, zgradu po zgradu, to će vam trajati pet puta duže.”
“Preuzmite i vi u Gradu svoj dio odgovornosti”
Benčić se potom dotakla i pitanja legalnosti.
“Ako 30 godina država nije za kuću na Baniji skrbila je li legalna ili nije, zašto sada, nakon velike tragedije, onemogućujemo da se obnove kuće i da budu legalne.”
“Što se tiče ministarstva, dali smo odmah smjerncie i upute. Što se tiče kulturno-povijesne cjeline, u programu mjera ono što je moglo napraviti ministartvo, dalo je jasne smjernice da za zgrade koje nisu pojedinačno zaštićena kulturna dobra, kako se to obnavlja. Ako gradski zavod traži nešto više i oni su u vašoj nadležnosti. Morate napraviti jedan napor i početi se tim sustavno baviti”, poručila je ministrica.
“Ovo više nije stvar priče, ovo je stvar rada. Ako svatko preuzme svoj dio odgovornosti… Preuzmite i vi u Gradu svoj dio odgovornosti”, dodala je.
“Mi smo u tri mjeseca napravili ono što se nije napravilo u 1,5 godinu”, odgovorila je Benčić.
Stopostotno financiranje konstrukcijskog dijela
Benčić je navela da se zalaže za model obnove po kojemu bi država davala 80 posto, a Grad 20 posto sredstava.
“Mislimo da bi 80-20 bio dobar omjer – 80 posto država, 20 posto Grad. Tako bi izbjegli ove konflikte između suvlasnika jer moraju financirati, neki mogu, a neki ne mogu. Ne obnavljamo stanove, mi konstrukcijski ojačavamo stanove, da bi one odgovarale standardima javne i protupotresne sigurnosti, samo ih dovodimo u stanje da kad steknu takvu otpornost da ih onda sustanari mogu cjelokupno obnoviti. To je ulaganje u sigurnost građana. Mislim da bi se oko toga morali moći dogovoriti”, kazala je Benčić.
“Nijedno mito nije prihvatljivo”
Posljednih nekoliko dana u fokus su došli slučaj političkog zapošljavanja u Kutini i uhićenja u Međimurju.
“Mislim da je svaki napor PNUSKOK-a, USKOK-a pa i pravosudnih tijela da se detektrira i suzbije korupcija – dobar. Nijedno mito nije prihvatljivo, uopće takav modus operandi nije prihvatljiv. O tome se spekulira da je poseban tajming. Kao političari moramo reći da podržavamo svaku istragu da se detektira je li bilo korupcije. Istina je da građani sumnjaju u takve postupke, imaju sumnju da se radi o zataškavanju nekih drugih afera jer ne vidimo i nemamo epiloge velikih korupcijskih slučajeva”, kazala je Benčić.
Korupcija ima ime i prezime, no u HDZ-u se zaredao niz visokih dužnosnika, administracije, ministara, saborskih zastupnika i lokalnih političara upletenih u korupcijske afere.
“Ono što smo mi pokazali kao vlada je da niti smo kalkulira niti utjecali niti smo pokušali utjecati kad su se razotkrivale afere, bilo da su se odnosile na nekog iz HDZ-a, SDP-a ili druge stranke. Nema demokracije bez jakih insititucija i povjerenja u institucije. Netko daje mito, netko ga prima. Nažalost, to vidimo na svim razinama. Mene to na osobnoj razini šokira. Nažalost, to je refleksija našeg društva”, rekla je Obuljen Koržinek.
Na Facebooku je osvanula i grupa podrške Posavcu, na što se osvrnula i ministrica, navodeći da osuđuje bilo koji oblik korupcije.
“Ovo što se događa da se stvara neka skupina podrške, meni je to poražavajuće”, navodi ministrica.
“Vrijeme je da se izglasa predsjednik VS-a”
Komentirajući izbor predsjednika Vrhovnog suda, Benčić je navela da se nada da će se ta trakavica završiti.
“Vrijeme je da se izglasa predsjednik VS-a. Kao dobrog suca vidimo suca Dobronića. Smatramo da je osoba koja bi mogla unijeti potrebne promjene u pravosudni sustav, ali isto tako, da ima ono što je ključno za tu funkciju – povjerenje građana. Suca Mrčelu cijenim kao stručnjaka. vidi se d azapravo nema tu tendenciju otvaranja pravosudnog sustava prema javnosti. VS i suci VS-a nisu balgonaklono gledali na kritike, a mi smatramo da je jedna od ključnih stvari da se pravosuđe više otvori javnosti i da moraju biti podložni kritici i da je prihvate”, istaknula je Benčić.
“Kod nas se suci najvećim dijelom biraju kao karijerni suci, oni koji dođu nakon fakulteta kao pripravnici na sud, ostanu kao savjetnici i ostaju u sustavu kao suci. Mi predlažemo da se jedna petina sudaca bira iz redova drugih profesija, odvjetničke, znanstvene… Zašto? Potrebno je da ulaze nova mišljenja i nove perspektive”, dodala je.
Vladajuća većina, odnosno HDZ je ključan u donošenju odluke o izboru predsjednika VS-a.
“Trakavicu nije proizvela vladajuća većina nego protuzakonit način predlaganja prethodne kandidatkinje. Da je prvi put predložen kandidat sukladan zakonskim procedurama i da nije bilo ignoriranja zakonskog okvira, onda su se mogle stvari puno ranije završiti. Čeka se još mišljenje DSV-a i nakon toga će se donijeti odluka. Kakva će ona biti, ne mogu prejudicirati”, navela je ministrica.
“Što se tiče javnosti rada, svaka sudska odluka je obrazložena. Nema veće javnosti od toga da svaka odluka ima obrazloženje”, dodala je.
“U tijeku pregovori da Ljuština i Čutura predaju mandate”
Nekoliko imena je u fokusu medija i prije raspisivanja natječaja: Dubravka Vrgoč koja ide na treći mandat, Iva Hraste Sočo, posebna savjetnica u Ministarstvu.
“Mislim da nije u redu da sad govorimo o dvije kandidatkinje, raspisan je natječaj, ne znamo tko će se još javiti, nije u redu prema onima koji imaju kompetencije i koji će se javiti. Za gospođom Vrgooč je sedam uspješnih godina vođenja kazališta. Ja bi stala iza svakog ravnatelja, nikad ne bi dopustila da mediji i pojedinačni interesi ruše bilo kojeg ravnatelja. To se mora raditi unutar zakonskih okvira. Tamo je bilo određenih poteškoća. Ja sam s gradonačelnikom razgovarala oko financijskog okvira koji zajednički moramo pripremiti i sjest ćemo i razgovarati kad završi natječaj. Mislim da bi bilo dobro da se zajednički dogovorimo i premiejru predložimo kandidata.Mislim da tu ne bi trebalo biti poteškoća. Ako se ne dogovorimo, Zakon je takav da ministar predlaže”, kazala je Obuljen Koržinek.
Osvrnula se i na sumnje za sukob interesa.
“U slučaju Ive Hraste Sočo, posebne savjetnice u Ministarstvu kulture i medija, Obuljen Koržinek kaže da je su bizarne sumnje na sukob interesa jer je logično da će netko iz kazališta, tko ima iskustva u kazalištu, doći u kazalište. Netko tko je režirao u kazalištu onda bi mogao doći u sukob interesa jer je dobio honorar. Interes je da to kazalište dobije najkvalitetniju osobu za idući mandat”, rekla je Obuljen Koržinek.
Komentirala je i je li platformi Možemo! li prihvatljivo da su kazališnom vijeću HNK i dalje iz stare postave, Duško Ljuština i Mladen Čutura, koji u Vijeću predstavljaju Grad Zagreb.
“Pokušava se doći do dogovora da predaju svoje mandate i da Zagreb može predložiti svoje kandidate koji bi bili u skladu s našom kultunoj politici. Treba prepustiti javnom natječaju da se otvori prostor za što veći broj kandidata. To su nam pokazali i školski odbori. Ljudi pokazuju interes ako znaju da će proces biti fer i transparentan”, kazala je Benčič.
“Ne treba uvijek srljati u smjene kad se stupi na vlast. Načelno, ako se zalažete za transparentnost treba poštivti sve institucije. Ja kad sam postala ministrica nisam nikog zamolila da odstupi dok im nisu završili mandati. Tu dolaze stručni ljudi s iskustvom”, rekla je ministrica.
“Mi nemamo pozicije “za” i protiv” bez razgovora o tome”
Suverenisti najavljuju referendum zbog zamjene kune u euro.
“Pitanje promjene valute je veliko pitanje i smatram da bi građani u tome trebali sudjelovati, ali nakon rasprave u javnosti. Ovdje je specifičan sustav jer ugovorom o pristupanju takva opcija nije predviđena i stoga bi moglo doći do problema na Ustavnom sudu može li se takav referendum provesti”, kazala je Benčić.
“Referendum o valuti me podsjeća na priču sa sirem i vrhnjem u EU”
“Naša pozicija je jasna. Tu stvar što se tiče referenduma smo zatvorili”, rekla je ministirica, navodeći da je to određeno ugovorom u pristupanju. Istaknula je da je “referendum o valuti podsjeća na priču sa sirem i vrhnjem u EU” kada je Hrvatska pristupala Uniji pa su neki navodili da nećemo imati sira i vrhnja.
Ministrica je upitala je li Možemo! za ili protiv uvođenja eura, na što je Benčić odgovorila da nemaju stav “za” ili “protiv” bez rasprave.
“Ako će uvođenje eura poboljšati kvalitetu života građana, onda smo za uvođenje eura. Moramo imati informacije kako ćemo prevenirati poskupljenja, kako će se uvođenje eura odraziti na konkurentnost naših poduzeća…”, objasnila je Benčić.