Društvenim mrežama širi se snimka na kojoj jedan od dostavljača Wolta prilikom dostave obavlja nuždu u hodniku zgrade. 

Na snimci koja je obavljena na TikToku vidi se kako dostavljač s torbom na leđima ulazi u zgradu, poziva lift, a potom odlazi netkoliko metara iza ugla te u hodniku zgrade mokri. Nakon toga vratio se čegati lift, a iza njega je ostala lokva mokraće, javlja Dnevnik.hr.

Osoba koja je objavila video uz njega je napisala: “Imajte na umu da vam poslije daju hranu.”

Iako na videu nije jasno navedeno gdje je snimljen, iz Wolta Hrvatska potvrdili su da je snimljen u Hrvatskoj i da je na snimci njihov dostavljač. Također su naveli da su ga identificirali i isključili s platforme.

Nino Raspudić je nedavno govorio o dolasku stranih radnika i zamjeni stanovništva.

– Na dnevnoj razini nama 500 stranaca, stranih radnika, uglavnom nekvalificirane radne snage, koja ničim ne pridonosi povećanju produktivnosti, dolazi u Hrvatsku, a negdje 110-120 naših državljana odlazi iz Hrvatske. To je bio nekakav dnevni iritam. Po podacima Jurića, tadašnjeg savjetnika ministra, 110-120 domaćih svakog dana odlazi u prosjeku zadnjih nekoliko godina, a 500 stranaca dolazi, kaže nezavisni saborski zastupnik Nino Raspudić.

Zaključuje da je posljedica toga zamjena stanovništva.

– To je posljedica jednog zločinačkog i veleizdajničkog čina. To je bilo ukidanje kvota za strane radnike, o čemu ćemo, pretpostavljam, govoriti u drugom dijelu emisije. Što se tiče demografskih mjera, mi smo blizu konsenzusa na političkoj sceni. To je toliko dramatično pitanje, da ako proanaliziramo sada što govori i ljevica i desnica i centar u Saboru, manje više tu smo svi bliski. Mi smo u predizbornom programu isticali kao važno pitanje uvođenje jedinstvenog dječjeg doplatka na nekoj razini. Tad je procjena bila oko 120 eura mjesečno po djetetu. Slažem se da je dobro da to bude jednako za sve, jer svako dijete je isto, ubiti. Troškovi oko djeteta su više manje isti. To je novac koji ide djetetu. Usmjeren na dijete je ono što u budućnosti to dijete i kao građanin, kao neko sutra tko će tu živjeti, privređivati, uplaćivati u mirovinsko osiguranje, ističe Raspudić. 

– Mi smo predlagali i još nekakve modele. A to je da se, uvažavajući hrvatsku tradiciju, omogući djedovima i bakama, ako će roditelj vratiti se na posao, da dio tih naknada mogu primati djedovi i bake koji će se brinuti o unucima. To je, s druge strane, jedan način pomoći im roditeljima, koji su još uvijek aktivni i mogu pri pomoći. Nadamo se i da ćemo, evo, za koju godinu doći do toga, da svakom djetetu u Hrvatskoj možemo zajamčiti mjesto u vrtiću. Dakle, da se ovaj predškolski dio u potpunosti riješi. Možda najvažniji problem za mlade obitelji je stambeno pitanje, naglašava Raspudić.

Treba li vratiti kvote?

– Mislim da bi hitno trebalo vratiti kvote. Mi smo imali pod nekakvim čudnim izlikama slobodnog tržišta, tobože, ukinute su kvote i dogodila se jedna stihija. I sada se izmjena ovog zakona, predlagatelji sami priznaju da se želi uvesti red u tu stihiju, a stihija je izazvala ukidanje kvota. Dakle, oni su predstavljali kvote kao da je to nešto što vlada donese jednom godišnje i to je uklesano u kamen, ali kvote se mogu revidirati svako dva tjedna. Pokaže se da vam je ogroman booking u predsezoni i za sezonu, bez problema vlada digne kvote za uvoz radnika sezonskih u turizmu. Ne vidim u čemu je problem. Ali stvoriti situaciju gdje se uvodi najjeftinija radna snaga u Hrvatsku stihijski, obara se cijena rada, to jest ne dozvoljava se pritisak na rast plaća, a onda naši ljudi odlaze u Njemačku i Irsku tražiti posao, rekao je Raspudić.

– Treba se vratiti korak unazad pa vidjeti zašto smo došli do toga da imamo takav pritok stranih radnika. Jer mi do prije 15 godina nismo imali takvu potrebu za stranim radnicima. Ali što se onda događalo? Upravo, liberalnim mjerama, regulacijom tržišta, povećanjem konkurentnosti, time da držimo plaće na podu i onemogućavamo da se na takav način potakne dodatna produktivnost. Mi smo odveli naše ljude da kažu, ljudi moji, ja više ovako neću. Hvala, odlazim u Njemačku, Irsku, Španjolsku, gdje god. I time se otvorio prostor za ove što mi danas njih zovemo strani radnici, radnici iz trećih zemalja. Upravo radi krivih politika. Pogriješilo se onda kada se regulacija rada svela na neoliberalni model. I to vidimo danas. I danas imamo u principu ljude koji dolaze raditi za minimalac i upravo u tim sektorima u kojima rade, to su građevina i turizam, obaraju cijene rada. Ali treba naglasiti još jednu stvar. Ne obaraju ukupno gospodarstvo, ali tamo značajno obaraju. A što je vlada napravila ukidanjem kvota? Njih je nagradila. Za najgore ponašanje prema hrvatskim radnicima je dobila nagradu u čemu? U ukidanju kvota, rekao je Krstičević.