VINSKA ILI KORUPTIVNA OMOTNICA: Je li ministrica pomagala uhićenom Tolušiću?

VINSKA ILI KORUPTIVNA OMOTNICA: Je li ministrica pomagala uhićenom Tolušiću?

Nacional je u posjedu dokumenta iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u kojem je obrazloženo odbijanje zahtjeva Tomislavu Tolušiću za isplatu sredstava za mjeru 4.1.1. Fonda za ruralni razvoj zbog kojeg je bivši potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede proteklog tjedna završio u jednomjesečnom pritvoru. Međutim, osim što taj dokument u detalje otkriva kako je točno Tolušić pokušao prevariti Agenciju za plaćanja kako bi došao do novca iz europskih fondova za sadnju novog vinograda, taj dokument, kao i postupanje Agencije za plaćanja u poljoprivredi i samog Ministarstva poljoprivrede, otvara mnogobrojna pitanja oko toga je li uz Tolušića uhićeni Željko Ferenc iz Virovitice jedini pomagač bivšem ministru. Isto tako, ovaj dokument, ali i izjave Nacionalovih izvora iz samog Ministarstva poljoprivrede pokazuju da ministrica Marija Vučković, u najmanju ruku, nije bila posve iskrena kada je stala pred novinare prošloga četvrtka, nekoliko sati nakon što je policija upala u kuću njenog bivšeg šefa, javlja Nacional.

Naime, ministrica Marija Vučković priznala je na konferenciji za medije da se nekoliko puta sastala s Tomislavom Tolušićem te je rekla da se “neke stvari iz tih razgovora mogu doživjeti kao pritisci”. Međutim, Nacional je od nekoliko međusobno neovisnih izvora saznao da su pritisci kada je u pitanju slučaj Tomislava Tolušića dolazili baš od ministrice Marije Vučković i njoj bliskih suradnika. Neki od tih pritisaka tiču se i mjere 4.1.1. za koju se Tolušić sumnjiči da je krivotvorio dokumentaciju i da je zatražio potporu za novi vinograd na mjestu gdje je vinograd već postojao. Nacionalovi izvori tvrde da je, kao prvo, sumnjiv cijeli taj natječaj jer se do sada nije dogodilo da vinari imaju posebni natječaj iz mjera za ruralni razvoj budući da imaju posebnu tzv. Vinsku omotnicu iz koje se europskim fondovima financira razvoj vinarstva u Hrvatskoj. Ovo je bio prvi slučaj da su se vinari mogli javiti na natječaj iz mjera 4.1.1., a dva su izvora Nacionalu rekla da su se uvjeti za natječaj nekoliko puta mijenjali te da se već neko vrijeme sumnjalo da su se mijenjali zbog Tomislava Tolušića, i to zbog pritisaka koje su na ljude u Agenciji za plaćanja vršili ministrica Marija Vučković, koja je u mandatu Tomislava Tolušića bila njegova državna tajnica, i ravnatelj Agencije za plaćanja Antun Vujić. Koliko je ovaj potonji povezan s Tomislavom Tolušićem, pokazuje i njegova biografija u kojoj stoji da je u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na mjestu zamjenika ravnateljice od 2017. godine, a prije odlaska u Agenciju bio je voditelj Regionalnog ureda Virovitičko-podravske županije Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Dakle, njegova je karijera gotovo cijela povezana s Tomislavom Tolušićem na čiju je inicijativu i stigao iz Virovitice u Zagreb.

Nacional je još krajem svibnja u jednom od tekstova o posjetu revizora Europske komisije koji su u Zagrebu “češljali” baš Vinsku omotnicu, upozorio na sporni natječaj iz mjere 4.1.1., i to zato što je već tada bilo jasno da pojedinci unutar Agencije za plaćanja ne žele popustiti pod pritiscima te su Tolušićevu prijavu smatrali utegom za samu Agenciju, a bili su i u strahu od europskih tužitelja, što se sada pokazalo opravdanim. Dokument koji je Nacional dobio na uvid pokazuje točnu kronologiju Tolušićeva slučaja te zorno objašnjava kako je bivši ministar pokušao prevariti ljude iz Agencije za plaćanja i doći do europskih milijuna. U tom dokumentu piše:

“Korisnik je kao lokaciju ulaganja između ostalog naveo ARKOD parcelu ID: 3905065. Uvidom u vinogradarski registar za vinsku 2020. godinu vidljivo je da je vinograd na toj ARKOD parceli bio upisan u registar te je ispisan dana 7. lipnja 2021. Također u jedinstvenom zahtjevu za potporu za 2021. godinu, podnesenom dana 30. travnja 2021., nalazi se ARKOD parcela ID: 3905065, gdje je pod vrstom uporabe zemljišta naveden vinograd, pod nazivom kulture plemenita vinova loza, te pod sortom ostalo, u površini od 2,57 ha. Iz ARKOD zapisnika od dana 7. lipnja 2021. vidljiva je promjena vrste uporabe iz vinograda u oranicu u odnosu na ARKOD zapisnik od 30. travnja 2021. Korisnik je zatim dana 7. lipnja 2021. imao izmjenu jedinstvenog zahtjeva za potporu za 2021. godinu gdje se također nalazi ARKOD parcela ID: 3905065, ali je pod vrstom uporabe zemljišta navedena oranica te je pod nazivom kulture navedeno trava i travolika paša, u površini od 2,57 ha.”

U nastavku dokumenta navodi se da je, s obzirom na to da nije jasno je li Tolušić imao zasađen vinograd prije prijave za natječaj te je li bila riječ o vinskim ili stolnim kultivarima, od njega zatražena dopuna dokumentacije, odnosno obrazloženje kako je došlo do navedene promjene vrste uporabe zemljišta iz vinograda u oranicu. Kako stoji u dokumentu, Tolušiću je rješenje izdano 7. ožujka te je imao rok od sedam dana, odnosno do 14. ožujka, da dostavi potrebnu dokumentaciju i obrazloženje. No on to nije učinio te je nakon toga u travnju i službeno uslijedila odluka Agencije za plaćanja o odbijanju Tolušićeve prijave za taj natječaj iz mjere 4.1.1.

No Nacional je doznao da je Tolušić u međuvremenu lobirao i kod same ministrice Marije Vučković i u državnoj agenciji HAPIH (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu) gdje je tražio da mu se da dodatni rok kako bi mogao prikupiti svu dokumentaciju. Nacional je neslužbeno doznao da je na djelatnike HAPIH-a pritisak vršila i ministrica Marija Vučković, ali da su neki djelatnici (imena su poznata redakciji Nacionala) odbili popustiti pod pritiscima te su neki od njih o tomu čak i svjedočili pred europskim istražiteljima, ali ta informacija nije službeno potvrđena.

No odluka Agencije za plaćanja za sobom povlači još jedno pitanje o mogućoj zaštiti koju je bivši potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede imao u sustavu, a ta zaštita ide puno više od jednog državnog službenika u virovitičkom uredu Agencije za plaćanja. Naime, iako je Agencija za plaćanja izdala Odluku o odbijanju Tolušićeve prijave u travnju 2022. za natječaj 4.1.1., Tolušić do danas nije stavljen na Listu isključenja koju vodi Agencija za plaćanja. Po članku 11. Pravilnika o provedbi mjera ruralnog razvoja RH te agencije, korisnik će biti isključen ako se tijekom provedbe utvrdi da je išao na umjetno stvaranje uvjeta, pokušaj prijevare koju je utvrdilo nadležno tijelo i dostavljanje lažnih podataka.

Kako je iz dokumenta koji objavljuje Nacional poprilično jasno da je APPRRR utvrdio da je na Arkod parceli koju je Tolušić prijavio bio vinograd i da je dostavio lažnu potvrdu o ekonomskoj veličini, tada su ga djelatnici APPRRR-a bili dužni prijaviti nadležnim tijelima i staviti na listu radi dostavljanja lažnih podataka. Kako su Nacionalu rekli izvori iz APPRRR-a, dostavljanje lažnih podataka ne treba prethodno utvrditi nadležno tijelo, već je dovoljno da to utvrdi samo Agencija i odmah potom korisnika mora staviti na Listu isključenja. U Tolušićevom slučaju to se nije dogodilo, a i sama ministrica Marija Vučković priznala je u obraćanju medijima da se nakon tog natječaja bivši ministar prijavio još na dva nova natječaja što nikako ne bi mogao da su u Agenciji za plaćanja poštovali vlastitu proceduru i pravila.

Drugi problem za aktualnu ministricu i njenu administraciju predstavlja 2,5 milijuna kuna koje je Tolušić dobio iz Vinske omotnice, a zbog kojih se također našao na udaru europskih istražitelja. I u tom slučaju postoje opravdane sumnje da je Tolušić imao pomoć iz sustava, jer neke stvari za koje ga optužuju europski istražitelji nikako ne bi prošle da je Agencija za plaćanje po pravilima odradila svoj posao. Naime, Ured europskog tužitelja osumnjičio je Tolušića da je dobio 2,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava za projekt u kojemu je bilo predviđeno 50-postotno subvencioniranje, dok je drugu polovicu podnositelj zahtjeva morao financirati sam. Kako sumnjaju istražitelji, Tolušić je pritom lažno prikazao da ima 50 posto vlastitih sredstava za vinariju kako bi ishodio dobivanje druge polovice, odnosno bespovratnih sredstava.

Tolušića se sumnjiči da je lažno predstavio kao ima bankovne garancije, odnosno da će dio sredstava namiriti bankovnim kreditom. Izgleda da se to nije dogodilo i da kredit nikada nije dobio. Kako je cijeli projekt njegove nove vinarije stajao 4,8 milijuna kuna, postavlja se pitanje odakle Tolušiću novac za gradnju luksuzne vinarije. Riječ je zapravo o 3,55 milijuna kuna koje je Tolušić negdje morao nabaviti da zatvori financijsku konstrukciju. Iako je iz Vinske omotnice dobio 2,5 milijuna kuna, polovicu tih sredstava dobio je odmah, dok je preostalih 1,25 milijuna kuna dobio tek nakon što je završio projekt. To znači da je u početku Tolušić sam morao osigurati 3,55 milijuna kuna, a za to je prilikom prijave na natječaj iz Vinske omotnice predao potvrdu banke da će to realizirati kreditom banke. I dok je jedna nepoznanica kako je Tolušić došao do 3,55 milijuna kuna, druga je nepoznanica zašto mu je APPRRR odobrio isplatu preostalih 1,25 milijuna kuna, odnosno zašto Tolušiću još uvijek nije naloženo da taj novac vrati s obzirom na to da se nije držao natječajne dokumentacije. Izvor iz Agencije za plaćanja tvrdi da je procedura u takvim slučajevima vrlo jednostavna:

“Kada je Tolušić završio projekt, na teren izlaze inspektori APPRRR-a koji pregledavaju dokumentaciju. Nemoguće je da nisu zatražili i pregledali dokumentaciju banke. Ako je on predao potvrdu da će realizirati projekt kreditom, onda je jedna od prvih stvari koju inspektori naprave zatražiti potvrdu o realizaciji tog kredita. Ako te potvrde nema, a sada vidimo da nema, onda je u tom trenutku sve gotovo jer je korisnik promijenio financijsku realizaciju projekta, a da o tome nije obavijestio Agenciju. Nema isplate drugih 50 posto sredstava i korisnik mora vratiti prvih pedeset posto, a to je ovom slučaju 1,25 milijuna kuna. Ovdje ne samo da se to nije dogodilo, nego mu je još i isplaćeno preostalih 1,25 milijuna. Nemoguće da mu je u tome pomogao samo Željko Ferenc, oni koji su došli u inspekciju morali su imati nalog od nekoga s više pozicije da ne pregledavaju dokumentaciju. Tko bi to mogao biti, ne znam, ali je indikativno da ministrica u svojim javnim istupima ni u jednom trenutku nije spomenula da bi Tolušić trebao vratiti taj novac.”

Zašto kontrola APPRRR-a nije utvrdila te promjene u financijskom planu, nije poznato, ali je nakon posljednjih događaja vjerojatno jasnija nervoza koju je posljednjih tjedana pokazivala ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Ta nervoza posebno se očitovala nakon što je Nacional objavio niz tekstova o posjetu revizora Europske komisije koji su se baš usredotočili na Vinsku omotnicu iz koje je Tomislav Tolušić dobio sredstva. Iako iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi nikada nisu potvrdili da je baš Tolušić razlog dolaska europskih revizora, sama činjenica da su revizori u Zagrebu sredinom svibnja proveli cijeli tjedan, kao i da ih je u Agenciji za plaćanja dočekala i sama ministrica poljoprivrede Marija Vučković, pokazuje da je taj posjet bio sve samo ne rutinska revizija poslovanja APPRRR-a. Naime, izvor dobro upućen u rad te državne agencije zadužene za isplatu sredstava iz poljoprivrednih fondova Europske unije, tvrdi da se još nije dogodilo da neki ministar ili ministrica dočekaju revizore u APPRRR-u te da je do sada bilo uobičajeno da to napravi ravnatelj Agencije.

No očito je ovaj slučaj iznimka, s obzirom na to da su se revizori odlučili pozabaviti isplatom sredstava iz Vinske omotnice, a to je za aktualnu ministricu Mariju Vučković, ali i za cijelu Vladu, vrlo osjetljivo pitanje prije svega zbog bivšeg potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića. Nezgodan je jer za razliku od Ureda europskog tužitelja koji se bavi kriminalnom stranom cijelog slučaja, europski revizori na kraju će Hrvatskoj odrediti financijske kazne, odnosno korekcije u dodijeli budućih sredstava iz fondova EU-a. Kako je Nacional već pisao, samo na izravnim potporama kazna bi mogla biti oko 250 milijuna kuna, a budući da je i iz Tolušićeva primjera jasno da je nepravilnosti bilo i u fondovima za ruralni razvoj, Hrvatska bi u bliskoj budućnosti mogla ostati bez pola milijarde kuna europskog novca za poljoprivredu. U situaciji kada je pred nama gotovo sigurno teška ekonomska jesen i u kojoj će lako moguće doći i do nestašice hrane, manjak od pola milijarde kuna u poljoprivrednoj blagajni mogao bi imati katastrofalne posljedice.

Foto: Hina