Vojni analitičar pokušao dati odgovor na pitanje: Tko je digao u zrak Sjeverni tok?

Vojni analitičar pokušao dati odgovor na pitanje: Tko je digao u zrak Sjeverni tok?

Vojni analitičar Marinko Ogorec komentirao je u Novom danu stanje u Ukrajini. Tijekom noći ponovno su počeli snažni ruski napadi na brojne ukrajinske gradove, a što je točan uzrok ove nove ofenzive, kaže Ogorec, teško je znati.

“Rusija je započela jednu izuzetnu kampanju udara po dubini Ukraine. Je li to skretanje pozornosti s Bahmuta ili odmazda zbog toga što ne ide dobro u Bahmutu, to je teško procijeniti. Nemamo relevantne informacije zašto je došlo do ovako intenzivnog udara po gradovima u Ukrajini koji će se vjerojatnonastaviti i tijekom dana”, govori Ogorec i dodaje kako je Bahmut očito strateški daleko važniji za obje zemlje nego što se to smatralo u početku.

“Ako bi Rusi zauzeli Bahmut, to bi značilo da mogu nastaviti daljnja borbena djelovanja u dubinu Ukrajine. Ukrajinci to sebi  ne mogu dopustiti pa su zbog toga snažne ulične borbe u tome gradu”, objašnjava.

Što se tiče broja žrtava, a to je podatak koji je dosta različit prema informacijama koje dolaze s ruske, odnosno ukrajinske strane, Ogorec kaže kako nije riječ o relevantnom podatku ni s jedne strane.

“To nisu relevantni podaci. Kad govorimo općenito o bilo kakvim informacijama s obje strane, moramo znati da su to informacije samo u cilju vođenja ratnih operacija. Nisu relevantni ni jedni ni drugi podaci, a ni oni koji dolaze iz zapadnih zemalja iz razloga što je Zapad involviran u ovaj sukob na strani Ukrajine. Tek nakon rata se broje mrtvi, a to će i ovdje, nažalost, biti jedina relevantna osnivica za konkretne podatke”, kaže analitičar.

Marinko Ogorec

“Činjenica je da su obje strane pretrpjele velike gubitke u Bahmutu. Dosadašnja povijest ratovanja u urbanim centrima pokazuje da su gubici izuzetno veliki na svim stranama kad dođe do uličnih borbi”, govori.

Na pitanje o skupini Wagner, čiji se pripadnici bore u ruskim redovima u Bahmutu, Ogorec kaže: “To su prije svega plaćenici, pojedinci, nebitno koje nacionalnosti, koji žele sudjelovati u tim operacijama. Oni potpisuju ugovor s Wagnerom i idu tamo gdje je skupina angažirana. S obzirom da je dosad pretrpjela značajne gubitke, očito su sklopili sporazum s ruskim čelnicima da svoje redove popunjavaju zatvorenicima iz ruskih zatvora.”

Prema njegovim riječima, Rusija još uvijek raspolaže i velikom količinom oružja iz sovjetskih vremena. “Zastarjela oprema, ali u ogromnim količinama. Za očekivati je da će i to koristiti da ostvare svoje ciljeve”, kaže.

Govoreći o suradnji Rusije i Kine, Ogorec kaže: “Suradnja s Kinom počela još 2000. godine, nakon sklapanja Šangajskog sporazuma kojim su postali partneri i na vojnom planu. Oni doslovno skupa grade vojnu industriju, moguće je očekivati da bi Kina mogla pomoći Rusiji, ako smatra da je to za nju oportuno.”

Dotaknuo se i suradnje Rusije i Irana. “Nemojmo zaboraviti da je i Iran član Šangajskog sporazuma, u svojstvu promatrača za sada. Ali i to je jedan od pokazatelja da bi i Iran mogao i dalje pomagati Rusiji. Činjenica je da se iranske letjelice izvoze u Rusiju, to nije tajna.”

Eksplozija na Sjevernom toku

Ogorec je komentirao i eksploziju na plinovodu Sjeverni tok.

“Sve što je na štetu Rusije je u ovom trenutku na korist Ukrajine. Definitivno, diverzija na Sjevernom toku 2 je velika šteta za Rusiju i najmanje je vjerojatno da je to Rusija sama napravila. To Ukrajini daje određenu korist. S druge strane, tko je to stvarno napravio… Cijeli je niz onih kojima takva diverzija odgovara, a tko je taj tko je to napravio, nisam siguran da ćemo ikada saznati.”

Kratko je spomenuo i situaciju u Gruziji rekavši kako Gruzija dosad nije imala previše opcija da bude neki čimbenik u ovom sukobu te podsjetio na rat koji je Gruzija 2008. vodila protiv Rusije i koji je izgubila u svega nekoliko dana, a kao posljedicu kojeg su Rusi počeli kontrolirati sve tokove nafte koji prolaze Gruzijom.

Foto: Hina