I ove će godine vrlo vjerojatno siječanj biti mjesec u kojemu u godini umre najviše ljudi, kako u županiji, tako i u gradu Splitu.

Dok čekamo podatke Državnog zavoda za statistiku, pomogli smo se onima iz službe Osmrtnica našeg lista i iz njih jasno proizlazi kako je prvi mjesec onaj u kojem se iz godinu u godinu bilježi uvjerljivo najviše obavijesti o smrti.

U Slobodnoj Dalmaciji ove je godine u siječnju objavljeno 607 osmrtnica, lanjskoga siječnja 623, dok ih je u prvom mjesecu 2023. bilo 633. Doduše, među tim ljudima nisu samo Splićani, nego i pokojnici iz cijele Dalmacije pa i šire, no ipak je najviši udio Splićana i ljudi koji se pokapaju na splitskom groblju Lovrinac.

Dakle, ove godine u siječnju je zabilježeno najmanje smrti u posljednje tri godine, iako razlike u brojkama i nisu tako velike, međutim i dalje je to veća brojka u usporedbi s ostalim mjesecima. Nakon siječnja, najviše ljudi umire u veljači, potom u prosincu. Zanimljiv je podatak da najmanje ljudi umire pred ljeto, pa i u ljetnim mjesecima iako zdravstvene probleme, pogotovo starijim osobama, stvaraju dugotrajne vrućine koje budu gotovo tropske.

Tijekom 2023. godine od travnja do rujna je preminula 2921 osoba, dok ih je u 2024., u istom razdoblju bilo 3011, piše Slobodna Dalmacija.

Zašto ljudi više umiru u zimskim, hladnijim mjesecima, a manje u ljetnim, toplijim mjesecima upitali smo prof. dr. sc. Ivu Vukovića, jednog od najboljih hrvatskih kardiologa, čovjeka koji je godinama bio vodeći kardiolog u KBC-u Split.

–  Zimi je hladnije, ljudima se pri hladnoći “stiskaju” krvne žile, a kao što se zna, ljudski je krvožilni sustav posebno osjetljiv na promjene vremena. U zimskim mjesecima s promjenom vremenskih prilika najviše se bore meteoropati, jer promjene meteoroloških tlakova kod njih mogu uzrokovati velike zdravstvene probleme i probleme u ponašanju. Atmosferski tlakovi se toliko brzo mijenjaju da naši organi, odnosno naš organizam se ne može priviknuti i pozitivno odgovoriti na takve promjene. Jednostavno, naš organizam ne može odgovoriti na brzinu klimatskih promjena. Postoje ljudi koji uopće ne osjećaju utjecaj klimatskih promjena, postoje oni koji osjećaju, ali koji se još nekako s njima nose i postoje oni koji jednostavno s tim promjenama ne mogu živjeti – rekao je prof. dr. sc. Ivo Vuković.

Ni kilogrami nisu saveznik

Da zimsko vrijeme i zimski mjeseci pogubnije utječu na zdravlje ljudi, a samim tim i na broj umrlih, mišljenja je i prof. dr. sc. Ivan Urlić, poznati hrvatski neuropsihijatar.

– Promjene atmosferskih prilika, kao što znamo itekako utječu na zdravstveno stanje ljudi, kako ono fizičko, tako i na psihičko. Ako tome pridodamo činjenicu kako je siječanj mjesec tijekom kojeg “izlazimo” iz raznih fešta, proslava koje smo imali u prosincu, gdje su mnogi ljudi neumjerno jeli i pili, onda vam je jasno zašto bi smrtnost mogla biti veća u siječnju, nego u ostalim mjesecima u godini. Kod ljudi se pojavljuje zbog unosa viška kalorija veća nepokretljivost, pojavljuje se gojaznost na koju svaki organizam ne odgovara isto… I sve to mogu biti dodatni elementi povećane smrtnosti. Znate i mali uteg na vagi, kod nekih ljudi može prevagnuti na neželjenu stranu – rekao je prof. dr. sc. Ivan Urlić.

Za kraj trebamo napomenuti kako je tijekom 2023. po brojkama iz Slobodne Dalmacije umrlo 6212 osoba, dok je ta brojka u 2024. nešto manja i ona je 6135. 

Foto: Hina