Hrvatska je u Općoj skupštini UN-a glasovala protiv rezolucije koja poziva na “trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje” u području Pojasa Gaze, i tako bila jedna od samo četiri države članice EU, uz Austriju, Mađarsku i Češku, koje nisu podržale tu rezoluciju. Većina EU država je bila suzdržana, a njih sedam je bilo “za”. Od velikih sila, SAD i Izrael su bile protiv, a podržale su je Rusija i Kina. Razlog za hrvatsko “ne” rezoluciji koju je predložio Jordan, kažu nam izvori iz hrvatske vlade, bio je taj što se u njoj ne spominje Hamas.

U rezoluciji se, naime, posebno ne spominje militantna skupina koja kontrolira Gazu, Hamas, kao niti napad 7. listopada. Kanađani su pokušali predložiti amandman u tom smjeru, i spomenuti teroristički napad, ali nisu dobili dovoljno potpore, javlja Večernji list.

– Hrvatska apsolutno nije protiv ni primirja niti pomoći Gazi. Naprotiv. Tumačenje da smo glasovanjem “protiv” sada protiv prekida sukoba ili pomoći civilima je apsolutno netočno. Uostalom, Gazi smo donirali 250 tisuća eura. Taj dio uopće nije sporan. No postoji crvena linija koju nismo mogli prijeći, a to je nespominjanje da je Hamas izvršio napad 7. listopada. Rezolucija govori o napadu koji kao da se dogodio u zrakopraznom prostoru. To ide protiv svih naših očekivanja, ali i protiv zaključaka Europskog vijeća gdje je Hamas jasno imenovan. Hrvatsko očekivanje je bilo to da se navede ono što je nepobitna činjenica, točka oko koje nema prijepora: da je napad izvršio Hamas. Da je prošao kanadski amandman, Hrvatska bi bila suzdržana. Bilo bi puno lakše prikloniti se većini i biti suzdržan, ali ovako smo zauzeli i branili naš principijelan stav – objašnjava izvor iz Vlade. 

Rezolucija, u obliku u kojem je usvojena, poziva na “trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje” i zahtijeva od svih strana da se pridržavaju međunarodnog humanitarnog prava i “stalno, dostatno i nesmetano” pružanje osnovnih zaliha i usluga u Pojasu Gaze. Također se poziva na “trenutačno i bezuvjetno oslobađanje” svih zarobljenih civila te se zahtijeva njihova sigurnost, dobrobit i humano postupanje u skladu s međunarodnim pravom.
poster

Isto objašnjenje kao i hrvatsko za glas “protiv” iznijela je i američka veleposlanica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield kazavši kako je “nečuveno da rezolucija ne imenuje počinitelje terorističkog napada 7. listopada”. Dodala je i da u rezoluciji nedostaje druga ključna riječ: talac.

-Ova rezolucija ne spominje nevine ljude, uključujući građane mnogih država čiji predstavnici ovdje sjede i koji imaju građane koje Hamas i druge terorističke skupine drže kao taoce – dodala je.
Otklon od većine Hrvatska je napravila kasno poslijepodne po našem vremenu kad je Opća skupština stavila na glasovanje rezoluciju pod radnim nazivom “zaštita civila i poštivanje pravnih i humanitarnih obaveza”. Nakon duge rasprave, usvojena je sa 120 glasova za, 45 suzdržanih i 14 protiv. Uz Hrvatsku, protiv rezolucije su od EU članica glasovale samo Mađarska, Austrija, Češka. Od ostalih svjetskih država “protiv” su bile Fidži, Gvatemala, Izrael, Maršalovi otoci, Mikronezija, Nauru, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Tonga i Sjedinjene Američke Države. Od članica EU suzdržane su bile Bugarska, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Finska, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Švedska, a izvan EU neke Ujedinjena kraljevina, Ukrajina, Australija te Kanada. Iz Europske unije rezoluciju su podržale Belgija, Francuska, Luksemburg, Malta, Portugal, Slovenija te Španjolska. Rusija je rezoluciju podržala, isto kao i Kina.

Na slici: Kreatori hrvatske vanjske politike Goran Grlić Radman i Andrej Plenković

Foto: Hina