Zaokret: Nakon 20 godina u riječku luku počeo stizati visokoprofitabilni teret – evo što to zapravo znači

Zaokret: Nakon 20 godina u riječku luku počeo stizati visokoprofitabilni teret – evo što to zapravo znači

Prvi put nakon više od dva desetljeća u riječku je luku jučer poslijepodne uplovio brod s teretom automobila i lakih teretnih vozila. Riječ je o ro-ro brodu »Ulusoy 5«, dugom 163,8 metara, širokom 23,5 metara koji plovi pod turskom zastavom, a na De Franceschijevom gatu, neposredno uz zgradu Lučke uprave i Luke Rijeka iskrcat će nešto više od 400 vozila, proizvođača Fiat, Peugeot i Citroen, namijenjenih hrvatskom i okolnim tržištima.

Brod koji je doplovio iz talijanske luke Gioia Tauro je, unatoč tramontani, uz pomoć dvaju tegljača Jadranskog pomorskog servisa, bez poteškoća privezan uz gat, za ovu priliku oslobođen svih drugih tereta, kako bi se dobio potreban prostor za iskrcaj i parkiranje vozila, koja će se iz luke prema krajnjim odredištima otpremati kamionima, prenosi Novi list.

Iskrcaj vozila s broda, preko dvije krmene rampe, započeo je danas u ranim jutarnjim satima, a predviđeno je da sva vozila budu iskrcana do 13 sati, nakon čega će »Ulusoy 5« isploviti iz Rijeke.

Relativno malo vozila

Iako je riječ o relativno malom broju vozila, posebno u usporedbi s, primjerice, slovenskom lukom Kopar, gdje je samo u prvom tromjesečju ove godine prekrcano više od 200 tisuća vozila, radi se o novoj vrsti tereta u riječkoj luci, a prema riječima predsjednika uprave Luke Rijeka Duška Grabovca, s proizvođačem se pregovara o nastavku suradnje pa bi od jeseni automobili u riječkoj luci kao teret mogli biti relativno česta pojava.

– Riječ je o visokoprofitabilnom teretu, ali i vrlo čistom teretu koji je više nego poželjan u svakoj luci. Posebno u ovom trenutku jer proživljavamo tešku godinu.

Silos u luci radi s ozbiljno smanjenim kapacitetom zbog loše protekle sezone u ratarstvu, pao je promet željezne rudače zbog stanja u Ukrajini, kao i promet stoke zbog slinavke.

Generalni teret je u padu, a ovo je, vjerujem, početak poslovanja s prekrcajem automobila koji smo dugo pripremali, u tišini. Prvi je brod stigao, nastojali smo svim snagama da pripremimo sve za njegov prihvat i daljnju otpremu tereta, tako da bi sve trebalo proći brzo i učinkovito, kao i da ćemo ovakve brodove ubuduće češće viđati u luci, ali ne treba sada biti euforičan, nego učiniti sve da se ova suradnja nastavi, rekao je Grabovac.

Istaknuo je kako prihvat ove vrste vrijednog tereta ne bi bio moguć da nije bilo projekata uređenja lučkih površina i infrastrukture, provedenih u zadnjih nekoliko godina, uz sufinanciranje iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

– To nam omogućava da po potrebi mijenjamo strategiju, pa ako nema jedne vrste tereta, preusmjeravamo se na drugu. Ovi automobili bit će otpremljeni kamionima, a ubuduće ih planiramo otpremati i željeznicom, rekao je Grabovac.

Raspoređuju terete

Uplovljavanju broda u luku prisustvovao je i Alen Jugović, predsjednik Nadzornog odbora Luke Rijeka, kazavši kako je dolazak automobila posljedica prijedloga uprave društva za povećanje vrsta tereta u luci, s naglaskom na profitabilnije terete.

– To ne znači da odbijamo druge terete, već ih raspoređujemo po drugim terminalima i otvaramo riječkom bazenu prostor za nove terete koji će biti profitabilniji. I to ne samo profitabilniji za Luku Rijeka, nego i za druge subjekte, s obzirom na to da se mogu stvarati dodatni prihodi, od održavanja vozila do primjerice prijevoza vozila, što mogu raditi i naši studenti. Osim toga, riječ je čišćem teretu, u odnosu na neke druge, a i puno ljepšem prizoru u luci. Vjerujem da smo okrenuli novu stranicu u povijesti Luke Rijeka, rekao je Jugović.

Dolazak prvog tereta automobila u novijoj povijesti riječke luke komentirao je i ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa.

– Lučka uprava pozdravlja svaku novu vrstu tereta koja dolazi u luku, posebno kada je riječ o teretima visoke vrijednosti kao što su automobili. Nadamo se da će se ova suradnja nastaviti. Sve ovo ne bi bilo moguće da nije bilo takozvanih CEF projekata uređenja lučkih površina, kao ni naše odluke o rušenju nekadašnjeg skladišta, takozvane sedmice. Da plato nije uređen i da skladište nije srušeno, danas ne bismo imali adekvatan prostor za iskrcaj ovog i brojnih drugih tereta, rekao je Vukorepa.

Podsjetimo, skladišta broj 5, 6 i 7, kolokvijalno zvana »sedmica«, srušena su prije četiri godine, a na njihovom je mjestu uređen plato, dok je dio materijala od srušenih skladišta korišten u CEF projektu uređenja lučkih površina koji je obuhvaćao radove na rekonstrukciji infrastrukture u Bazenu Rijeka na Praškom, Budimpeštanskom i Bečkom pristaništu te Visinovom, Orlandovom i De Franceschijevom gatu, uz obnovu i povećanje nosivosti svih, tada već dotrajalih lučkih operativnih površina. Obnavljeni su i željeznički kolosijeci unutar lučkog bazena, pri čemu je dio izmješten, a djelomično su izgrađeni i novi.

Foto: Hina