Nevladine organizacije ustraju u zahtjevima da Ministarstvo unutarnjih mora odgovarati zbog postupanja hrvatske policije prema migrantima koje, kako tvrde, nasilno i kolektivno vraćaju odakle su i došli – na teritorij Bosne i Hercegovine. Primjetno je da pri tome ne sagledavaju cjelokupnu problematiku migrantske krize i ne zanimaju ih posljedice eventualnog masovnog puštanja migranata u Republiku Hrvatsku. Hrvatska prema nekima i previše brine za migrante i tražitelje azila. HZZ je objavio i mjere za mogućnost njihovog zapošljavanja pri čemu imaju prava kao i svi državljani Republike Hrvatske. Dio njih smješten je u Prihvatilištu za tražitelje azila u zagrebačkim Dugavama, a navodno se traži nova lokacija, no tu su se pojavili problemi zbog prosvjeda lokalnih zajednica.
Predstavnike nevladinih udruga koje djeluju u Hrvatskoj ne zanima što su Italija, Slovenija i Mađarska zatvorile svoje granice za migrante i što ih te zemlje vraćaju u Hrvatsku, a nastojanja hrvatskih snaga sigurnosti da rade svoj posao, čuvaju granicu i sigurnost građana, prikazuju kao veliki krimen. Ne zanima ih ni kako bi to osiromašena Hrvatska, iz koje ljudi masovno iseljavaju u potrazi za dostojanstvenim i boljim životom, mogla financirati veći broj migranata niti ih zanimaju demografske posljedice njihovog eventualnog naseljavanja na hrvatska područja. Hrvatska se obvezala primiti 1563 migranta, ili tražitelja azila i sve preko toga broja prelazi njezine mogućnosti.
Predstavnica organizacije Are You Serious, organizacija koju je ranije ove godine ministar unutarnjih poslova Davor Božinović optužio da ohrabruje migrante na ilegalan ulazak u Hrvatsku te im zabranio rad u Prihvatilištu u Dugavama, u emisiji N1 televizije javno je zatražila sankcioniranje MUP-a kao “nalogodavca” prisilnog vraćanja migranata u Bosnu i Hercegovinu nakon objave tajno snimljenih materijala na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. No, pitanje je do koje granice se aktivnosti nevladinih udruga mogu tolerirati. Jesu li one podložne hrvatskim zakonima ili su iznad njih?
Razgovarali smo o tim pitanjima s odvjetnicima Dalijom Orešković i Krešimirom Planinićem koji imaju različito viđenje odgovornosti nevladinih udruga u rješavanju migrantske problematike u Hrvatskoj. Na pitanje kako komentira optužbe koje su na račun hrvatske policije u odnosu prema migrantima iznijele nevladine organizacije, Dalija Orešković kaže kako “to nije jednoznačno pitanje, jer istina ima nekoliko različitih dimenzija i strana. Neovisno od toga što hrvatska policija i MUP imaju obvezu štititi hrvatske granice, oni imaju dužnost poštivati i međunarodne konvencije i zakone RH čija je svrha zaštita svih ljudi od nečovječnog postupanja”, rekla je u razgovoru za Teleskop.hr Dalija Orešković i upozorava kako “mi ne znamo što se događa”. Prema njezinim riječima “postoji bojazan da MUP krši temeljna ljudska prava pa i onih ljudi koji iz nužde i nesretne sudbine pokušavaju svoje pravo na dostojanstven život ostvariti na ovakav način. Pučka pravobraniteljica je zatražila provjeru i uvid u dokumentaciju od onih tijela koja provode ove radnje i to joj je onemogućeno. Za mene kao državljana Republike Hrvatske, a tek onda kao nekog tko se upustio u javni i politički život, neprihvatljivo je da MUP odbija nadležnom državnom tijelu, i to pučkoj pravobraniteljici omogućiti uvid u podatke i dokaze kako bi se moglo provjeriti postupa li Hrvatska prema migrantima u skladu s međunarodnim i domaćim pravom”, kaže odvjetnica Orešković.
Na pitanje kako komentira optužbe ministra Božinovića da nevladine organizacije poput Are You Serious ohrabruju migrante na ilegalni prelazak granice te da im pružaju logističku potporu, Orešković kaže kako “nema ministar što optuživati nevladine organizacije. On mora objasniti što se događa. Njegova je dužnost objasniti zašto pučka pravobraniteljica nema pravovremeni pristup podacima u svrhu provjere svih pritužbi i tu bi se razjasnilo je li bilo kršenja propisa, međunarodnih i domaćih”.
– Tada ne bi bilo daljnjih prozivanja. Zna se tko kome treba odgovarati, i samim time što se Hrvatska dovela u situaciju u kojoj postoji sumnja na kršenje ljudskih prava i međunarodnih obveza, kao i propisa RH, kao i nepoštivanja njezinih neovisnih i nepristranih državnih tijela, ministar nije u poziciji u kojoj krivnju i odgovornost može prebaciti na nevladine udruge, kaže Dalija Orešković i naglašava kako je ovo situacija u kojoj se ne poštuju demokratski standardi koje smo željeli kada smo osnivali neovisnu državu.
– Poštivanje granica ujedno znači i poštivanje temeljnih ljudskih prava, pa čak i onih ljudi koji bježeći od nevolje pokušavaju prijeći tu našu granicu na nedopušten način. Država prema tim ljudima ne smije postupati nehumano, smatra Orešković.
Na pitanje smatra li da postoji opasnost da Hrvatska postane hot spot za migrante, jer su sjeverni susjedi zatvorili svoje granice, Oreškovć kaže kako je “nedvojbeno da je pitanje migracija globalni problem, ali umjetno izazivanje strahova od hot spota neće pomoći rješavanju problema niti se taj problem smije rješavati tako da se država na ljude u nevolji obrušava pendrecima i na drugi nehuman i nečovječan način”.
Hrvatska je u svibnju donijela Zakon o strancima koji predviđa kažnjavanje svakoga tko pomaže ilegalan prelazak granice. Trebaju li nevladine udruge odgovarati zbog poticanja na ilegalni prelazak granice? Odvjetnica Orešković kaže kako je “pitanje na koga ćemo mi kao građani uperiti prstom, koga to mi trebamo prozivati”, a po njoj to sigurno u ovom slučaju nisu nevladine udruge.
– Vlada mora dokazati da nije postupala nezakonito. Meni kao građaninu nevladine udruge nisu dužne položiti nikakav račun, ali državna tijela jesu. Očekujem od svakog državnog tijela da poštuje drugo državno tijelo, a već duže traje razdoblje u kojem MUP ne poštuje instituciju pučke pravobraniteljice. Time su politika koju MUP provodi, i vrijednosti koje navodno MUP štiti, dovedene u sumnju, zaključuje Dalija Orešković.
Krešimir Planinić drukčije vidi ulogu nevladinih udruga i države u rješavanju problema masovnog priljeva migranata.
– Problem je što nevladine udruge u tom aktivizmu ne razdvajaju ilegalne od legalnih migranata. Moramo biti svjesni da je to dijelom humanitarni, ponajviše sigurnosni problem, a ujedno i pravno pitanje. Radi se o poštivanju pravnog poretka, da država ima pravo na jezik kojim govori. Čim se izlazi iz pravnog okvira, problem je u neredu. Mi hoćemo pomoći izbjeglicama, to nije sporno. Problem je što se stavlja naglasak samo na jedan segment pitanja migranata”, kaže Planinić.
O optužbama koje su protiv hrvatske policije nevladine udruge poslale u svijet Planinić kaže kako ga ne zabrinjavaju prijave koje pokazuju da Hrvatska djeluje kao država jer će to shvatiti svaka uređena država dodajući kako “mi održavamo red unutar svoje države”.
Na pitanje krše li nevladine udruge zakon svojim pomaganjem ilegalnim migrantima da uđu u Hrvatsku, Planinić kaže kako to “ovisi o tome na što stavite naglasak”.
– Ako pomažete ilegali, onda je to problem koji država mora rješavati kaznama ili penalima jer kao nacija moramo štititi standarde i državnički okvir, rekao je odvjetnik Krešimir Planinić u razgovoru za Teleskop.