Nakon potopa na izborima za Europski parlament, na kojima su ostali ispod praga, Most je izašao s nizom akcija i prijedloga s kojima je pokušao zaustaviti trend pada. Među tim prijedlozima našao se i onaj o pitkoj vodi kao ljudskom pravu reguliranom ustavom.
Mostovci su najaktivniji zastupnici u Saboru, inicirali su gotovo 40 zakonskih prijedloga, trudeći se zahvatiti široko; od reforme pravosuđa, izbornog sustava, financiranja političkih stranaka, antikorupcijskih zakona, energetike, gospodarskog pojasa do poljoprivrede. Imaju vidljive i prepoznatljive zastupnike, žestoko napadaju HDZ, piše Jutarnji list.
Na izborima 2015. osvojili su 18 saborskih mandata. Na idućim parlamentarnim izborima, pokazuju ankete, dobili bi samo dva zastupnička mjesta.
Međutim, unatoč svim aktivnostima izgleda da neće moći okrenuti trendove. Analitičari donose svoje viđenje uzroka propasti Mosta.
Žrtva protestnih glasača?
“Pad potpore Mostu očekivan je i dobro je da je tako, ali je problem što se na obzoru pojavljuju sve gori i gori”, kaže politički analitičar Pero Malidini.
To objašnjava na sljedeći način. “Nesposobnost mainstreama i razočaranje u njega plodno je tlo za populiste. Oni govore ono što građani žele čuti, izbjegavaju realno stanje, a kad se brzo razotkrije da nemaju ni snage ni znanja za promjene, birači uskaču u nova kola, još žešća, još gora, još lošija.”
Tvrdi da su birači koji uzdižu protestne pozicije takvi da samo čekaju da drugi riješe probleme i kojima su uvijek krivi neki drugi.
“Postali su tipična desna opcija”
Nešto drugačija teza je ona bivšeg mostovca Marka Vučetića. On tvrdi da se Most odmaknuo od svoje izvorne forme te da sada zapravo pomaže HDZ-u.
“Most se još uvijek ponaša kao da je u separacijskom šoku – zaglavljen nakon razlaza s HDZ-om, a taj šok liječe kritikom HDZ-a. To je paradoks, nisu ni svjesni da svojom kritikom otvaraju prostor koji HDZ prije nije imao; u Metkoviću su istisnuli Jamba da bi instalirali HDZ, isto kao i u Dubrovniku – omogućili su HDZ-u vlast kad je već oni sami ne mogu imati i pritom se trude biti desniji od HDZ-a”
Bivši mostovac pad podrške tumači kao rezultat otuđenja od ideje okrupnjavanja lista nezavisnih koja izvorno i nije njihova, nego bivšeg stratega Ivice Relkovića:
“Relković je imao izvrsne ideje, dobro je uvidio da građani traže novu političku snagu izvan HDZ-a i SDP-a. Kad se on maknuo, Most se pogubio i postao tipična, radikalna desna opcija, kojoj nikad dovoljno skretanja udesno i koja ne zna donositi političke odluke. Oni su u svojoj bliskosti s Katoličkom crkvom prometnuli i samu Crkvu u nešto što ne smije biti – političku organizaciju i sveli je na prostor vlastite političke karijere.”
“Trebali su natjerati HDZ i SDP na veliku koaliciju”
Neimenovani politički analitičar s druge strane, upozorava na fatalnu pogrešku ulaska u koaliciju s HDZ-om.
“Već nakon prvih parlamentarnih izbora izabrali su najgoru opciju. Sa svojih 18 mandata mogli su gurnuti SDP i HDZ u koaliciju, mogli su inzistirati na novim izborima i vjerojatno dogurati do 30 mandata, mogli su podržati manjinsku vladu, kakvu Hrvatska nikad nije imala. I sjediti sa strane, učiti i čekati svoje vrijeme. Da su izabrali SDP, to bi za njih bilo manje pogubno, baš zbog toga što su ideološki različiti, ovako ih je HDZ sažvakao. No, uplašili su se pritiska desnice, nisu znali kako bi udrugama, rigidnim desničarima i Crkvi, s kojima su očito bili isprepleteni, objasnili zašto idu sa SDP-om.”
“Od tada svaki njihov politički angažman izgleda kao rebrendiranje poštenije varijante HDZ-a. Stoga, želi li Most preživjeti, mora tražiti saveznike. Političku relevantnost mogu zadržati samo ujedinjenjem s desnicom. U svim ostalim varijantama jako će se teško vratiti u sedlo” rekao je analitičar za Globus.
Foto: Edvard Šušak/Hina