Odbor za pravosuđe Hrvatskog sabora održava danas razgovore sa svim kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda koji će Odboru predstaviti svoje programe.

Saborskom odboru svoje programe predstavljaju mr.sc. Radovan Dobronić, sudac zagrebačkog Trgovačkog suda i kandidat kojeg predlaže predsjednik Republike Zoran Milanović; Barbara Gundić, doc.dr.sc. Marin Mrčela, trenutačno v.d. predsjednika Vrhovnog suda; dr.sc. Lana Petö Kujundžić i dr.sc. Šime Savić. Oni su se javili na treći javni poziv Državnog sudbenog vijeća, javlja N1.

Saslušanja su počela u 13 sati, a prema rasporedu, prvi se predstavio Radovan Dobronić.

udac Dobronić počeo je svoje 15-minutno izlaganje.

Kad se govori o izboru predsjednika Vrhovnog suda, onda se jednim dijelom stvari govore u dva pravca, jedan je da je veliki problem s neriješenim predmetima, sporošću u radu, a drugi dio se prigovara kvaliteti sudaca, pa čak i njihovom poštenju i to se smatra kao sustavno pitanje, da to nije iznimka, a sve skupa se svodi na prigovor da je sudstvo ili pravosuđe izgubilo minimalnu dozu povjerenja bez koje je sudački rad u bitnom otežan i to se osjeća u svakom segmentu sudačkog rada, rekao je Dobronić.

Javnosti se problem velikog broja neriješenih predmeta predstavlja kao problem sudstva. Čak i sveučilišni profesori prava to odbacuju kao temu koja nije važna, ali ovdje su stvari jasne. Ovdje možemo napraviti bitnu usporedbu i to unutar EU-a. Uvijek imate zemlje koje slove kao dobre ili čak najbolje u EU-u i u svjetskim komparacijama. Nama je možda najbolje usporediti se s Njemačkom, s kojom smo povezani na puno raznih načina, rekao je Dobronić.

Zaključak bi bio kad uspoređujemo hrvatsku situaciju s njemačkom, njemački suci su marljivi pa nemaju zaostatke, a hrvatski su lijenčine pa postoje nedostaci, ali to nije točno, rekao je Dobronić.

Društvo i pravni poretci koji su organizirani i odgovorni, takva društva ne stvaraju neprestano sudske sporove, jer imaju dvije osobine koje se zovu organiziranost i odgovornost. U Italiji je, primjerice, odnos između građana i države specifičan i to je problem koji su i oni prepoznali i to je suština, taj bitan temelj za stvaranje razlika. Znači, razlike postoje, nije temelj sve u radu sudaca. Talijanski suci zbog toga rade i više, ali njima nitko zbog toga ne prigovara, svi su svjesni da nije poanta u tom radu ili neradu, a pogotovo ne kako se prikazuje da bi to gotovo isključivo bilo posljedica rada ili nerada sudaca, rekao je Dobronić.

Sigurno je da nisu svi ti predmeti najteži slučajevi, ali oni stvaraju ono što se zove zagušenje sudova. To se drugdje koristi, ali ne kod nas. Treba napraviti pravilnu dijagnozu, bez pravilne dijagnoze nema ni pravilnog liječenja. U milijun predmeta se najmanje 200 do 300 tisuća su sporovi koji imaju veze sa samom državom, poduzećima u njihovu vlasništvu ili s jedinicama lokalne uprave i samouprave i njihovim komunalnim poduzećima. Svake godine se ponavlja na tisuće sporova, primjerice, između HEP-a i Grada Zagreba. Radi se o posljedicama nedovoljno dobrog upravljanja i to je sfera koja je u izravnom dosegu uprave i samouprave, dakle treba organizirati pravilno upravljanje, rekao je Dobronić.

A da ne govorim o sporu tih poduzeća i građana. To je ono što lokalne uprave mogu srediti. Ako tijela lokalne uprave to srede, napravili su kolosalan posao. Nama ne treba čitati neke duboke ekonomske analize i kritike koje dolaze od uglednih časopisa, to se sve vidi na Trgovačkom sudu, to se sve odražava na radu, rekao je Dobronić.

Da biste mogli promijeniti sustav, ne postoji apsolutno pravo vođenja postupka za svaki neplaćeni račun. Prvo račun mora biti izdan, mnogi su to zaboravili. Potom trebaju javni bilježnici izdati rješenje o ovrsi, tu nastaje problem. Njima se daju računodostvene isprave, a to nije isto. To javnim bilježnicima ubrzava posao. Treba promijeniti praksu javnih bilježnika, rekao je Dobronić.

Naša praksa izgleda ovako – primjenjujemo samo posebni dio, a onda slijedi pitanje je li rezultat toga posebnog dijela sukladan načelima. Ako nisu, onda slijedi korekcija. I zato se sad događa to da kad je kod nas jedan podizvođač tužio izvođača, kod nas se takvi zahtjevi odbijaju, rekao je Dobronić.

HDZ-ov Krunoslav Katičić postavio je Dobroniću pitanje oko njegova stava o tome da Vrhovni sud nije aktivan čimbenik u pravosudnom sustavu.

“U vezi s tim potrošačkim pravom. To je pravo EU-a koje treba primjenjivati, gdje su hrvatski suci i suci EU-a i najveću ovlast koju hrvatski sudac ima je i europska ovlast”, rekao je Dobronić.

13:38 O korumpiranosti sudstva

Zastupnik HDZ-a, Dražen Bošnjaković upitao je kako se misli nositi s tezama da je pravosuđe korumpirano.

“Generalno govoriti da je pravosuđe korumpirano zaista nije točno, to su besmislice koje se govore jer je stvoreno nepovjerenje. Ja mogu reći da 90 posto sudaca ne da nije korumpirano, nego radi čestito i u dobroj vjeri. Problem je u tome što sudstvo kao grana mora biti sto posto provjereno, u tom dijelu ne smije biti nijedan propust ni kod jednog suca, da bi netko primao neke darove, novac i zbog toga sudio ovako i onako”, rekao je Dobronić, dodavši da zbog jedan ili dva posto sudaca koji to rade trpi cijeli sustav.

“Radi se o tome što većina trpi, a minimalan broj radi u sustavu, a nije trebao. Ja mislim, s pozicije predsjednika, da vjerojatno predsjednik dobiva neke informacije, bilo od samih sudaca, a još više od samih stranaka. Meni su ljudi već sad počeli slati pritužbe, dok još nisam ni izabran. Tu sad treba dobro znati otkriti, neke su zlonamjerne, a ima i istinitih. Treba početi čačkati, ispitivati i preispitivati i ako postoji bilo kakva sumnja na korupciju, nema se tu što filozofirati, a da se prekine to sumnjičenje cjelokupnog sudačkog korpusa koje svim sucima otežava rad. Stranci koji dolaze iz inozemstva, temeljem tih nekih napisa u medijima, dođu kod nas i počnu se ponašati kao da je kod nas potpuna anarhija”, rekao je Dobronić.

HDZ-ova Marija Jelkovac rekla je Dobroniću da nije čula strukturirani prijedlog plana promjena u sudstvu, a da je ovo što je čula više Dobronićevi zaključci i promišljanja. Dobronića je pitala o stegovnom postupku pokrenutom protiv njega.

“Ja o tom postupku nisam obaviješten, to su mi tek novinari javili. Radi se o tome da te 2019. mi se kaže da nisam postigao tih 80 posto nego manje. To je sustav te postojeće metodologije i ja u toj godini sam manje-više radio, bavio sam se ili starijim predmetima, bilo je dosta žalbi i revizija, a dobio sam dosta spisa drugih sudaca, koji se vode kao riješeni, a kad se bavite njima to vam se ne prizna. To sam saznao tek kad sam vidio ta rješenja i kako se to obračunava”, rekao je Dobronić.

HDZ-ov Damir Habijan pitao je Dobronića koje su konkretne mjere uz koje bi spriječio probleme u sudstvu.

“Ja sam rekao, treba krenuti u organizaciju rada na prvostupanjskim sudovima. Prvo ćemo krenuti zaobilaznim putem na edukaciju ili upoznavanje privrednika o tome što je račun i kako postupati s njim. Tu treba održati čitavu seriju predavanja u HGK-u. Drugo, treba promijeniti praksu javnih bilježnika i treće, na sudovima organizirati kompletno drugačiji način rada, kad stignu prigovori, osnivaju se ovršni odjeli, koji će procjenjivati hoćemo li prigovore odbaciti ili ih prihvatiti i na taj način formirati parnični predmet”, rekao je Dobronić, dodavši da bi takav način rada doveo do smanjenja sudskih predmeta od 30 do 50 posto.