Komplicirana birokracija muči i poljoprivrednike, pa zbog nje već godinama pada i proizvodnja uljane repice. Ipak ta biljka i dalje je najzaslužnija za žive boje i prekrasan izgled slavonske ravnice početkom proljeća.

Uljana repica mora se tretira čak do 10 puta što košta, a osim što je propisani pesticid skup, tu je i stroga birokracija.

Sve navedeno je obavezno: tehnički pregledi prskalice, obuka za primjenu pesticida, skladište za pesticide i kao i evidenciju tretiranja koja se mora pomno bilježiti i unositi u program poput knjigovođe. Uzgoj repice u Hrvatskoj, u posljednjih je 5 godina, smanjen za više od 50 posto, prenosi Dnevnik.hr.

Podsjetimo, uljana repica je industrijska biljka iz porodice krstašica; u divljini nije poznata. Uzgaja se radi sjemena koje sadrži oko 40 % ulja i 20 % bjelančevina.

Ulje iz sjemenki koristi se za proizvodnju prehrambenog ulja, ali i biodizela. U prosjeku jedan hektar zasijane uljane repice može dati 400 litara biodizela.

Uljana repica je treći najveći izvor za dobivanje biljnog ulja u svijetu, iza soje i palme uljarice.

Najveći proizvođači uljane repice su zemlje Europske unije, Kanada, SAD, Australija, Kina i Indija.

Foto: Pixabay