Je li mislio na Hvidru? Juratović tvrdi da marginalci dižu tenzije u društvu

Je li mislio na Hvidru? Juratović tvrdi da marginalci dižu tenzije u društvu

Josip Juratović, zastupnik socijaldemokratske stranke u njemačkom Bundestagu i predsjednik parlamentarne skupine za odnos sa zemljama jugoistočne Europe, rodom iz Koprivnice, govorio je za DW o unutrašnjoj politici republike Hrvatske, međuetničkim odnosima, i odnosima u vladajućoj koaliciji u Hrvatskoj.

Intervju prenosimo u cijelosti:

I u Hrvatskoj, kao i u Srbiji, su velika većina ljudi normalni i svi pate od istupa marginalaca. Oni koriste određene situacije kako bi jačali tenzije i mržnju jer je to jedini način da opravdaju svoje funkcije i da bi na njima opstali. Važno je naglasiti da je povod za sadašnju situaciju bilo nasilje pojedinaca iz prvenstveno navijačkih struktura, bilo da se radi o slučaju vaterpolista u Splitu, o napadu na sezonske radnike na Braču ili na incidente u Kninu. Takvih pojedinaca nažalost ima i u Srbiji.

No nažalost su onda s političke strane uslijedile pogrešne reakcije. Milorad Pupovac, kojeg ja osobno cijenim i znam, ipak ne može na osnovu toga uspoređivati Hrvatsku s NDH. Jednako tako nije korektno zbog Šešeljevih gluposti Srbiju nazivati četničkom državom. Tu očekujem od političkih aktera da budu trezveni i da znaju što neke poruke mogu značiti.

Što se Hvidre tiče, ne treba zaboraviti da je u tijeku predizborna kampanja za predsjedničke izbore. Tu ima i unutar HDZ-a dosta onih koji se ne slažu s politikom premijera Plenkovića, koji tu stranku želi profilirati kao konzervativnu europsku stranku, a SDSS je dio vladajuće koalicije. Napadom na Pupovca se onda napada i Plenković.

No iz perspektive Europske unije je kod svih incidenata izuzetno važno da su institucije države korektno radile svoj posao: i policija u Šibeniku, i pravosuđe. Hrvatska je zemlja EU, sa svim svojim poteškoćama, ali najbitnije je da u zemlji funkcioniraju državne institucije.

Znači li to da se ne slažete s tvrdnjama Milorada Pupovca, da se u Hrvatskoj stvara neka opća antisrpska atmosfera?

Hrvatska je u posljednjih 20 godina napravila veliki pomak prema jednoj funkcionalnoj državi i društvu koje doduše nije u potpunosti tolerantno, jer ima marginalaca, ali velika većima ljudi je normalna, oni nemaju nikakvo ustaštvo u glavama. Naravno, pojedinci pokušavaju stalno dizati emocije, ali velika je većina korektna. Dokaz za to je i niz Hrvata koji iz Zagreba idu u Beograd slaviti Novu Godinu, postoji suradnja i znanstvenika, postoji sveučilišna suradnja, gospodarska suradnja. Nije korektno da se na osnovu djelovanja par pojedinaca i rubnih skupina zanemari sve to što je pozitivno kada je riječ o normalizaciji odnosa. Treba isticati pozitivne primjere.

Je li nužno da manjinske stranke, konkretno SDSS, sudjeluje u svakoj vlasti?

To mora odlučiti sama stranka. To je pitanje vlade, kako će se ona organizirati. Ne smatram da je to nužno, ali na neki je način uvijek dobro i pragmatično biti u vlasti. No to je prije svega pitanje premijera i stranaka koje su u koaliciji.

Da naravno, oni o tome odlučuju, ali smatrate li da je sudjelovanje SDSS-a u vlasti dobro i za Srbe u Hrvatskoj i za atmosferu u društvu?

Mislim da je dobro i za stranku i za Srbe kao građane. Ali ja to uopće ne vidim kao problem. To može biti problem kada je netko u vladi i stoji iza te politike, a onda možda prenaglo odreagira na taj način da se kaže kako je Hrvatska skrenula udesno. Jer u tom slučaju je potrebno razmišljati o tome, što treba učiniti da se tome suprotstavi, da se to korigira. U politici su često i emocije posrijedi, ali taj korektiv ne može biti u tome da se stigmatizira čitav jedan narod.

Foto: Tanja Valič/Tanjug

Facebook Comments