EKSKLUZIVNO: Hrvoje Bujas najavljuje tešku jesen za poduzetnike: Evo koja tri poteza Plenković mora odmah povući

EKSKLUZIVNO: Hrvoje Bujas najavljuje tešku jesen za poduzetnike: Evo koja tri poteza Plenković mora odmah povući
Predsjednik udruge Glas poduzetnika imao je vrlo zapaženu ulogu u “nagovaranju” Plenkovićeve Vlade da izdašno podrži poduzetnike koji su teško pogođeni koronakrizom. Temperamentim i izravnim javnim nastupima Bujas se nametnuo i zasjenio “stare” strukovne udruge kao što su Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora, koju  poduzetnici moraju izdašno financirati parafiskalnim nametima. Bujas smatra da su poduzetnici preživjeli prvi val koronakrize, ali upozorava na tešku jesen koja dolazi.
Jesu li poduzetnici uspjeli preživjeti prvi udar koronakrize?
Teško je i nezahvalno simplificirati, jer se prava kriza tek, nažalost, očekuje na jesen. Za sada smo u poziciji da ipak imamo vremena vidjeti što dalje, a ne moramo (bar većina) slati naše zaposlenike na HZZ, zahvaljujući i adekvatnim Mjerama Vlade RH.
Bilo je dosta nejasnoća oko toga tko sada ima pravo na državnu pomoć. Kakva su vaša iskustva „na terenu”?
Model je baziran na ostanku najugroženijih u tzv. Mjerama za očuvanje radnih mjesta (4000 kn u plaći koje subvencionira država) za sve one koji su u sektoru turizam, transport, ugostiteljstvo i sl., a ostali, ako imaju pad, mogu aplicirati za mjere skraćenog radnog tjedna uz subvenciju do maksimalno 2000 kn. Držim da su Mjere Vlade svima jasne, očekujemo samo ubrzanje procesa.
Kakva će biti jesen? Jesu li već sada počela otpuštanja?
Otpuštanja su počela, prvenstveno u segmentu putničkih agencija, povremenih prijevoznika, jer nije riješeno pitanje moratorija na lesinge i sl., svih koji imaju pad veći od 70-80%. No, na svu sreću, ne može se govoriti o valu otpuštanja, ali upozoravamo i Vladu da nam tek predstoji (nakon ljeta) teška jesen i zima te očekujemo i konkretne i hrabre Vladine reforme sustava, a ne samo kozmetičke prilagodbe.
Treba li  premijer Plenković smanjiti plaće u javnom sektoru?
Razlučujemo onaj efektni dio javnog sektora (zdravstvo, policija, obrazovanje…), od onog birokratskog – javna uprava i lokalna samouprava i smatramo da treba ići s racionalizacijom radnih mjesta i digitalizacijom, a ne smanjivanjem plaća.
Vlasnici malih poduzeća (koji su najčešće i direktori) se žale što i u ovoj krizi moraju isplaćivati najmanje 8000 kuna bruto plaću. Kako država može njima pomoći?

Jedan od prijedloga UGP je i ukidanje navedenog, po nama diskriminatorskog zakona. Naime, zamislimo situaciju u kojoj taj poduzetnik nije ostvario prihod za pokriti svoja primanja koja mu netko drugi nameće (u ovom slučaju država) i zapravo ga ona uništava, umjesto da ga pusti da se pokuša izboriti na tržištu. Jedan od postulata UGP-a je bas #VišeRada, država mora učiniti sve da tvrtke stvaraju veće promete, povećavaju prihode i plaće… Neka država smanji porez na dohodak, neka isti bude 10% uz Flat Rate, pa neće biti potrebe za ikakvim zakonima takvog tipa.

Jeste li zadovoljni gospodarskim programom Plenkovićeve Vlade?

Sa svim segmentima navedenog programa u kojem se spominje smanjivanje poreza, transparentnost i digitalizacija smo, naravno, zadovoljni, premda očekujemo daleko hrabrije poteze nove/stare Vlade. Očekujemo smanjivanje PDV-a u turizmu/ugostiteljstvu/poljoprivredi/uslužnim djelatnostima u cijelosti…na 10%, smanjivanje poreza na dohodak uz povećanje neoporezivog dijela na 5000 kn, ukidanje većine parafiskalnih nameta, smanjivanje birokracije itd.
Očekujemo da napokon proradi i neefikasno pravosuđe, rak rana našeg društva. Naše prijedloge smo davno dali nadležnom ministru u prijašnjoj Vladi – Bošnjakoviću, a rado ćemo se naći i s novim ministrom Malenicom.
Koja tri poteza Plenkovićeva Vlada mora odmah povući?
– Smanjiti PDV i porez na dohodak.
– Ukinuti porez na reinvestiranu dobit te definirati s leasing kućama zakonski ili uredbom moratorij na leasinge do 12 mj. i min. kamatu u grace periodu.
– Smanjiti broj županija, gradova i općina, agencija, dakle, smanjiti broj birokrata uz nužnu digitalizaciju sustava.

Dio od navedenih 22 milijarde eura iz EU neka se preusmjeri u zatvaranje očekivane rupe u proračunu, kao i daljnju digitalizaciju sustava, a drugi dio neka se investira u privatni sektor u suradnji s HBOR-om, Hamag-Bicrom i poslovnim bankama, kako bi došlo do jakog investicijskog ciklusa uz povlačenja ljudi sa HZZ-a, tj. povećanje zaposlenosti i plaća.

Zapažena je Vaša polemika s Katarinom Peović koja ima izuzetno snažnu antipoduzetničku retoriku. Je li politički program Radničke fronte opasan za hrvatsku demokraciju?

Radnička fronta se otvoreno zalaže za uvođenje socijalizma, sustava koji je dokazano nepopravljiv, štetan, guši slobodu pojedinca, antidemokratski je, protiv tržišta je i protiv poduzetništva. Nama treba moderan kapitalizam, sa socijalnom osjetljivošću i naglaskom na razvoj mikro, malog i srednjeg poduzetništva.

Foto: Admir Buljubašić/Hina

Facebook Comments