Hrvatsko pravosuđe je korumpirano: Zašto sudac Ivan Turudić ne želi pogledati istini u oči?

Hrvatsko pravosuđe je korumpirano: Zašto sudac Ivan Turudić ne želi pogledati istini u oči?

U godišnjem izvješću Europske komisije za Hrvatsku, pravosuđe je ponovno označeno kao problematično područje u kojem je ostvaren ograničen napredak. Godišnja izvješća koja se odnose na pojedine države procjenjuju napredak u provedbi strukturnih reformi i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža s obzirom na proteklu godinu. Donosimo analizu Ekonomskog lab-a i komentar suca Turudića.

“Kvaliteta i efikasnost pravosuđa još se trebaju poboljšati, unatoč napretku u smanjenju broja neriješenih sudskih predmeta, pogotovo starijih od 10 godina. Trajanje sudskih postupaka je među najvećima u EU prema EU Justice Scoreboard Europske komisije. Ovo je zanimljiv podatak, s obzirom da visoki predstavnici hrvatskog sudstva izjavljuju da je trajanje u Hrvatskoj prosječno” piše Ekonomski lab.

“Uredu državnog odvjetnika i dalje nedostaje kapaciteta za borbu protiv gospodarskog i financijskog kriminala. I dalje ostaje zabrinutost glede neovisnosti pravosuđa, a takva je i javna percepcija. Loša percepcija javnosti je i kod pitanja korupcije, pogotovo vezano uz razinu jedinica lokalne uprave i lokalnih poduzeća, gdje postoje diskrecijske ovlasti. Konkurentska prednost na lokalnoj razini uglavnom se postiže kroz političke veze, umjesto kroz kompetencije.”

Komisija smatra da slabost javne uprave i pravosuđa utječe na poslovnu klimu.

“Izvješće Europske komisije realno oslikava neravnomjeran napredak Hrvatske u različitim područjima društvenog i gospodarskog života. S gledišta makroekonomske stabilizacijske politike, Hrvatske je ostvarila napredak koji ju je 2017. prvo izmaknuo iz procedure prekomjernog deficita, a sada i iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.”

“Međutim, strukturne slabosti ostaju i jasno su locirane u javnoj administraciji, pravosuđu, teritorijalnoj organizaciji, zdravstvu, obrazovanju, znanstvenoj i inovacijskoj politici, prometu i zbrinjavanju otpada, te zadnje ali ne i najmanje važno, u sustavu upravljanja i odgođenim privatizacijama javnih i državnih poduzeća. U tim sektorima kriju se i temeljne slabosti koje hrvatski rast drže anemičnim, a poticaj za emigraciju vrlo snažnim” zaključuje Ekonomski lab u svojoj analizi.

Uoči objavljivanja izvješća stanje u pravosuđu komentirao je sudac Turudić na N1 televiziji.

“Stanje jednostavno nije dobro, ja sam u pravosuđu od 1991. sudac i mislim da nikada nije bila lošija percepcija, ni u vrijeme kada je bilo dvostruko više nerješenih predmeta.

Mislim da je najveći prigovor javnosti dugotrajnost postupaka. Sigurno ima nečasnih ljudi među sucima, državnim odvjetnicima, odvjetnicima i policajcima, ali mislim da korupcija pravosudnih dužnosnika nije primarni problem nego je to dugotrajnost postupaka”, rekao je.

Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu smatra kako problem počinje već na fakultetu jer studenti završe pravo, a nisu vidjeli nijednu raspravu. “Na Županijskom sudu u Zagrebu nismo već 10 godina imali sudske vježbenike, loši su zakoni”, nastavljao je nabrajati probleme hrvatskog pravosuđa.

Nije htio komentirati slučaj Darka Kovačevića Daruvarca ali je ipak istaknuo: “Nije javnost ta koja sudi i ne bi bilo dobro da javnost sudi. Kazna od četiri godine za nanošenje teške tjelesne ozljede nije malena. Suci moraju suditi kako treba, a ne se dodvoravati javnosti.”

Za najnovije izmjene Zakona o kaznenom postupku kaže da je riječ o nekim manjim izmjenama, ali da su dobre i pozdravlja ih.

Ističe kako su svi svjesni da nije dobro da postupci traju 10,15, 20 godina, pa zatim odu u zastaru. “Mi sada imamo dva predmeta koje vodimo 22 godine i sada postoji opasnost da će otići u zastaru, to sigurno nije dobro, to je poraz države i vladavine prava. Svjestan sam da situacija nije dobra, ali uzmimo primjerice slučaj s 15 optuženika i dovoljno je da jedan javi da je bolestan pa se sve odgađa, pa idu vještačenja, pa procesi i instrumenti koji mogu sve to odužiti.”

Ističe kako je je procedura pretpostavka slobode i ona je neophodna. “Procedura se mora poštovati, a pravo je procedura, drugog odgovora nemam.”

Smatra da je zahtjev Andreja Plenkovića za izuzećem predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataše Novaković pokazao da postoji pravna praznina.

“Ako se traži izuzeće državnog odvjetnika o tome odlučuje Državno odvjetništvo, ako se traži izuzeće suca Vrhovnog suda o tome odlučuje Vrhovni sud. U ovom slučaju o izuzeću predsjednice Povjerenstva trebalo bi odlučivati Povjerenstvo, to je moje mišljenje kao pravnika.”

Turudić je dalje ustvrdio da u Hrvatskoj više nema političkog pritiska na suce. Ne može ih se nazvati pa reći hoću da osoba A bude osuđena, mislim da smo tu napredovali i po pitanju političke kulture. Više vidim pritisak javnosti koji onda može prijeći u politički pritisak.”

Pojasnio je i što zamjera predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović koja je zadužena za predlaganje predsjednika Vrhovnog suda.

“Predsjednica države me pozvala, pitala, ja sam rekao da bih htio biti predsjednik Vrhovnog suda, rekla mi je vi ćete biti taj i nakon toga je rekla da treba održati konzultacije i vidio sam da se u jednom trenutku počela kolebati i odustao sam onda od toga.”

Javnu objavu imovinskih kartica sudaca komentirao je riječima: “Tražili ste, gledajte”. Smatra da je to estradizacija sudstva. Kaže da on kao uskočki sudac prolazi rigoroznu provjeru i misli da se javnom objavom zadovoljavaju populistički porivi.

“Ima katastrofalna praznina da se imovina punoljetne djece ne mora unositi u karticu. Mislim da je dosadašnje rješenje bilo dobro, imovinske kartice su se vodile i svatko ih je mogao tražiti, od porezne do novinara”, zaključio je.

Foto: Admir Buljubašić/Hina

Facebook Comments