Građani misle da su suci korumpirani: Zarobljeni su u kandžama političara i stranaka

Građani misle da su suci korumpirani: Zarobljeni su u kandžama političara i stranaka

HRT je objavio  istraživanje o tome što građani misle o korupciji u društvu i hrvatskom pravosuđu.  Riječ je o najvećem ispitivanju raspoloženja hrvatskog biračkog tijela koje je za HRT provela agencija Promocija plus.

Na pitanje u kojem području društva je korupcija najprisutnija 22,2 posto ispitanih odgovorili je da je to politika, odnosno političke stranke. Njih samo 0,1 posto manje, 22,1 kao najkorumpiranije vidi pravosuđe. Da su sva područja društva korumpirana smatra 19,3 posto građana.

Dosta veliki broj ispitanih, 15,5 posto državnu upravu vidi kao najkorumpiraniju. Iako u javnosti vlada percepcija da je dosta velika korupcija u zdravstvu, HRejting pokazuje da tako misli svega 5,5 posto građana. Njih nešto manje, 5 posto, najveću korupciju vidi u javnim poduzećima, piše HRT.

Na pitanje o tome koji je najveći problem hrvatskog pravosuđa najveći broj anketiranih, njih 38 posto odgovorilo je da je to upravo korupcija.

Neujednačena sudska praksa, reklo je 16,8 posto, loši zakoni – smatra 12,8 posto, loši, nestručni suci – 9,2 posto, način izbora i reizbora sudaca – 4,7 posto, a male plaće koje odbijaju kvalitetne suce koje kao najveći problem pravosuđa vidi 4,5 posto građana.

Treće pitanje glasilo je – jesu li hrvatski suci pri donošenju presuda neovisni? Gotovo polovica anketiranih, njih 48,2 posto smatra da suci nisu neovisni. Da jesu, ali ne u potpunosti misli njih 35,5 posto. Da su suci u potpunosti neovisni smatra njih 11 posto, a ne zna 5,4 posto.

Posljednje, četvrto pitanje bilo je – tko vrši pritisak na suce u donošenju presuda? Da su to političari, stranke i Vlade drži gotovo polovica ispitanih, 48,4 posto.

Mediji vrše pritisak na suce – smatra njih 13,9 posto. Sudačka organizacija 10,6 posto. Ulica, odnosno razne grupe za pritisak 10,2 posto. Odvjetnici 8,2 posto, a 7,5 posto anketiranih smatra da pritisak na suce vrše utjecajne skupine, odnosno pojedinci koji imaju novac.

Četiri petine ispitanika kaže da je korupcija u Hrvatskoj izrazito ili dosta raširena. I to upravo u politici i pravosuđu, koji uvjerljivo dijele neslavno prvo mjesto. Suce to ne iznenađuje.

– Prvo, ima loših odluka. Takvih odluka je malo. A dobre odluke se medijski ne prate. Drugo, politika često mjenja zakone i time dovodi do pravne nesigurnosti, rekao je sudac Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda RH.

Pravosuđu već predugo ne cvjeta cvijeće. Više od pola ispitanika nema nikakvo ili gotovo nikakvo povjerenje u sustav.

– Anketa ima jedan nedostatak, nedostaju dva pitanja. Prvo je – jeste li vi ili znate li ikoga da je dao mito u pravosuđu. I drugo, ako znate, jeste li prijavili?, ustvrdio je Mrčela.

Mnogi kažu da je klasične, novčane korupcije u stvarnosti relativno malo. No ističu da se u sustavu gotovo svi znaju. A mnogi su i na različite načine povezani.

– Korupcija je i nepotizam, korupcija je i protekcionizam, dakle upravo zbog te isprepletenosti u ovako maloj državi uvijek netko nekome, ili duguje, ili nudi, ili obeća, rekao je odvjetnik Branko Šerić.
Uzrok su nepovjerenja i loši suci i način njihova izbora te neujednačena sudska praksa, dugotrajni postupci i loši zakoni.

– Opsežni i složeni predmeti, po prirodi stvari, traju dugo. I postupak se mora poštivati, ističe Mrčela.

– Zahvaljujući lošem Zakonu o kaznenom postupku, ja prvi, i drugi neki moje kolege, nastojimo kad očekujemo loš ishod, odugovlačiti, pa vrijeme liječi rane, kaže Šerić.

Gotovo polovica građana smatra da su suci u donošenju odluka potpuno ovisni o vladi, strankama i političarima.

– Političari često komentiraju sudske odluke. I na taj način stvaraju dojam da mogu na to utjecati. Međutim na pravog suca, kod pravog suca, ne mogu, smatra Mrčela.

– Stečajni postupci za Uljanik i Treći maj. Ako je sve u skladu sa zakonom, i materijalno, i procesno pravo. I zaista se mora otvoriti stečajni postupak, doživili smo da se nije otvarao, dodaje Šerić.

Iako nije riječ o velikom broju slučajeva, pravosuđe već desetljećima ne uspijeva procesuirati brojne političare te druge javne i moćne optuženike. I građanima ne šalje poruku o tome da se nezakonitost ne isplati.

Na slici: Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa i predsjednik Županijskog suda  Ivan Turudić

Foto: Admir Buljubašić/Hina

Facebook Comments