Ako bi tko u ovoj državi imao interesa štititi je od bilo kakvog oblika korupcije onda je to guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Ima najveću plaću u zemlji (neto oko 38 tisuća kuna), redovno za članstvo u Savjetu te institucije dobiva i godišnju naknadu od oko 100 tisuća kuna, može i u teretanu na račun HNB-a, a kada mu se dogodi da mu pauk odnese službeni automobil ispred kuće, i to mu plati HNB.
I unatoč tome što je najplaćeniji dužnosnik i s najviše privilegija, jedna usputna crtica iz knjige o Agrokoru njegove prijateljice, bivše potpredsjednice Vlade, Martine Dalić otkriva da svoj odgovorni posao ne radi ni približno dobro, kako bi se očekivalo od nekoga kome je toliko dano.
Martina Dalić je, naime, obznanila kako je lešinarski Knighthead fond, koji je kupovao obezvrijeđene obveznice Agrokora, a potom ih preko roll up kredita naplatio po nominalnoj, punoj, cijeni, u Hrvatsku došao upravo posredstvom Vujčića.
Guverner je pokušao ignorirati tu informaciju, a onda je na uporno inzistiranje novinara N1 televizije priznao najprije jedan sastanak, potom i drugi, a na kraju se prisjetio i trećeg. Najprije se, kaže, po preporuci „kontakta iz Londona“ sastao s mlađim analitičarem tog fonda Adamom Pieczonkom i to prije izglasavanja lex Agrokora. Našli su se izvan prostorija HNB-a i Pieczonk ga je, priznaje Vujčić, prvi informirao o konceptu roll-up kredita.
Guverner ga je potom uputio Martini Dalić, ali ona je zaključila kako „mlađi analitičar“ nije njena razina, pa je Pieczonka preusmjerila Anti Ramljaku, koji se s njim sastao 30. travnja. To je vrijeme kada se bruse zadnji detalji lex Agrokora i kada odvjetnik Branimir Bricelj, iz grupe Borg, unosi jednu od ključnih izmjena prema kojoj „stare“ tražbine „financijskih i kreditnih institucija i imatelja vrijednosnih papira“ mogu biti plaćene u cijelosti ako su vezane uz novo zaduženje.