Ivica Todorić tvrdi da nije imao milijun eura za svoju jamčevinu koja mu je nakon samo 13 dana Remetinca donijela slobodu. Novce su za njega navodno skupili prijatelji čija imena ne želi otkriti.
Jadranka Sloković, odvjetnica Ivice Todoriće, smrtno ozbiljna govori kako je cijela operacija trajala jako dugo – čak tri dana. Dio medija bespogovorno prihvaća sve što govori Gazda i njegovi odvjetnici bez obzira na to što njihove tvrdnje imaju dosta rupa.

Tko još može povjerovati da je na prosjačkom štapu čovjek koji je gotovo trideset godina bio najutjecajniji poduzetnik i najbogatiji Hrvat. Teško je povjerovati da je Todorić u minusu kada znamo da su njegove tvrtke do jučer okretale i do 55 milijardi kuna.
Prije će biti da je priča o Todorićevom siromaštvu zapravo dio njegove obrane koja želi pokazati da čovjek kojeg se optužuje da je iz Agrokora isisao čak 100 milijuna eura nema niti toliko da plati jamčevinu za privremenu slobodu.

Todorić je vrlo vjerojatno određeni dio svog bogatstva sklonio na sigurno. Možemo samo nagađati nalaze li se njegovi milijuni u stranim bankama ili ih je zakopao na nekom skrovitom mjestu, ali posve je izvjesno da nije crkveni miš. Siromasi ne žive u dvorcu čije godišnje održavanje iznosi više nego što jedan prosječni radnik može zaraditi za cijeli svoj radni vijek. Kako je nemoguće doći do točnih podataka o stvarnim troškovima života u Kulmerovim dvorima, pokušali smo zaobilaznim putem napraviti procjenu. Razgovarali smo s vlasnikom dvorca Bežanec Sinišom Križancem i Ladom Kajfež Szabo koja je živjela u dvorcu Miljana sa svojim pokojnim suprugom Franjom Kajfežom.

Prema podacima koji se mogu naći na internetu Kulmerovi dvori sastoje se od tri objekta. Središnja građevina je dvorac koji ima 2000 kvadratnih metara te dva aneksa za koja se ne mogu pronaći točni podaci. Samo imanje ima 55.000 četvornih metara.
Siniša Križanec procjenjuje da bi samo grijanje na plin za stambenu površinu od 2000 kvadrata moglo stajati najmanje 25 000 kuna mjesečno. Ako se griju i dva aneksa, onda bi se troškovi grijanja mogli popeti i na 50 000 kuna mjesečno. Križanec pretpostavlja da Todorić ima dosta vrijednih umjetničkih slika i drugih umjetnina koje jednostavno ne trpe nisku temperaturu pa stoga mora grijati sve prostorije najmanje osam mjeseci. Ne moraju sve biti na temperaturi od 22 stupnja, ali se nikako ne smiju spuštati ispod 15 stupnjeva jer se onda stvara kondenzacija koja ugrožava namještaj i opremu.

Todorić u Kulmrovim dvorima ima i bazen pa su i računi za vodu izuzetno veliki. Posebna je priča održavanje bazena koji, sudeći po opremljenosti cijelog objekta, ima vrlo sofisticiranu opremu. Križanec ističe da održavanje takvog bazena godišnje stoji i do 100 tisuća kuna. Dvorac je i veliki potrošač struje. Sada u dvorcu ne žive svi Todorićevi, ali su do sudske istrage živjele tri generacije s ukupno 15 članova.

Za održavanje tako velikog imanja potrebno je najmanje troje zaposlenih. Ako imaju prosječne zagrebačke plaće, a vjerojatno imaju i veće, onda su oni dodatni trošak od 30 000 kuna. S obzirom na stil život a Todorićevih, procjena je da su imali najmanje petero zaposlenih na održavanju imanja, što znači trošak od oko 50 000 kuna mjesečno.

Posebna je stavka košenje tako velike površine s obzirom na to da cijelo imanje ima čak 55 000 četvornih metara. Križanec objašnjava da treba kositi travu najmanje 10-ak puta, a onda se troškovi samo po toj stavci penju najmanje na 35 000 kuna. Todorići vrlo vjerojatno imaju i neke biljke koje zahtijevaju posebnu brigu, što dodatno povećava troškove održavanja hortikulture.
Lada Szabo Kajfež živjela je u dvorcu Miljana koji je obitelj prodala poduzetniku Dragutinu Kamenskom nakon smrti Franje Kajfeža. Otkrila nam je da je održavanje dvorca stajalo oko 100 000 eura godišnje. Na imanju je bilo stalno zaposleno petero radnika koji su vodili brigu o održavanju.
Ivica Todorić očito ima novce za održavanje zasigurno najskupljeg objekta za stanovanje u Hrvatskoj. Konzervativna procjena je da na održavanje potroši najmanje 200 000 eura godišnje.

 

Procjena troškova za održavanja Kulmerovih dvora na godišnjoj razini