RIVIJERA SLIVNO: Tamo gdje Neretva ljubi more!

RIVIJERA SLIVNO: Tamo gdje Neretva ljubi more!

Općina Slivno administrativno se nalazi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a djeluje kao samostalna jedinica lokalne samouprave. Graniči s Gradom Opuzenom, Općinom Zažablje te s Općinom Neum u Bosni i Hercegovini, a sjedište općine je naselje Vlaka (Podgradina).

Prostire se na 52,77 km2, što čini 2,96 % kopnenog prostora Dubrovačko-neretvanske županije. Obalni dio površinom obuhvaća 22 km2, a uključuje brojne zaljeve, poluotoke i nekoliko manjih otoka.

Smješteni su na jugu doline koju čini delta Neretve, a općina se sastoji od 18 naselja: Blace, Duba, Duboka, Klek, Komarna, Kremena, Lovorje, Lučina, Mihalj, Otok, Pižinovac, Podgradina, Raba, Slivno-Ravno, Trn, Tuštevac, Vlaka i Zavala.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Državnog zavoda za statistiku, u Općini Slivno živi 1.999 stanovnika.

Pogled iz zraka na Blace

Prema podacima  Ureda TZ-a Općine Slivno, iznajmljivači na tome području mogu se nadati uspješnijoj turističkoj sezoni nego što je bila lani. Naime, početkom srpnja na tome području boravila su 1093 gosta, od kojih u Kleku 451.

U istom razdoblju prošle godine tu je bilo smješteno 696 gostiju, pa očito postoje ozbiljni razlozi za optimizam tijekom nove turističke sezone. U prvih šest mjeseci prošle godine ostvareno je 12.937 noćenja, a ove već 21.467. U strukturi gostiju, prema broju dolazaka i noćenja, prednjače Poljaci, a slijede ih državljani BiH te Češke Republike.

Općina Slivno je po običaju uoči sezone uredila plaže i druge sadržaje, a poboljšana je i opća opskrba lokalnog stanovništva i gostiju na rivijeri Slivno.

Pelješki most nova turistička atrakcija

U općini Slivno nalazi se najveći prometni infrastrukturni objekt – Pelješki most, koji je premostio Malostonski zaljev između Komarne i Brijeste na Pelješcu te konačno i prometno povezao hrvatski sjever s jugom zemlje. Konačno su spojene dvije obale, neretvanska i pelješka, dva naselja, Komarna na kopnu, koja je samo dva kilometra od mosta, i Pelješac. To je povijesni trenutak ne samo za Slivno nego i za cijelu Hrvatsku.

Pelješki most će donijeti brojne pogodnosti za turistički razvoj Općine Slivno

Već sad na vidikovcu ponad Komarne zastaju putnici i fotografiraju novi most koji je posebno atraktivan u noćnim satima, osvijetljen reflektorima. Na gradilištu je čak 550 kineskih radnika i još 120 pomoćnih radnika. No Kinezi uskoro napuštaju Komarnu, a planirano je da prvi putnici preko novog mosta prijeđu u ožujku iduće godine. Slijede radovi na asfaltiranju i opremanju mosta, postavljanju ograde od 3,2 metra koja će podnositi udare bure od 180 kilometara na sat. Tu je i prometna i nadzorna signalizacija…

Most će imati dva vozna i dva zaustavna traka. Plato mosta dosta je širok i mogla bi na njega stati četiri traka, ali to je rađeno isključivo radi konstrukcije i torzijske stabilnosti mosta. Pješaci i biciklisti neće ga moći prelaziti, a ukupna duljina projekta s pristupnim cestama je 32 kilometra.

Slivno je bogato i kulturnim dobrima, pojedinačnim spomenicima i zaštićenim cjelinama te još uvijek očuvanim povijesnim urbanim i ruralnim kulturnim krajolikom. Dolina Neretve pripada rijetkim sredozemnim močvarama s očuvanim obalnim lagunama pa je uvrštena u područja pod zaštitom Ramsarske konvencije. Ornitološko i ihtiološko bogatstvo toga područja, koje je teško naći drugdje na Jadranu, turističkom sadržaju daje dodatnu težinu.

Zeleni vizualni identitet močvarnog prostranstva

Nekad je to područje bilo u sastavu Dubrovačke Republike.

Danas se stanovništvo uglavnom bavi uzgojem voća i povrća, maslinarstvom, ribarstvom, vinarstvom i turizmom. O nastanku imena Slivno postoje dvije priče. Prema jednoj Slivno je dobilo ime po tome što je smješteno s lijeve strane Neretve. Prema drugoj, ime je dobilo po slijevanju voda s okolnih brda za obilnih kiša.

Jedinstven krajolik plodnih polja u dolini Neretve

Krajolik je obilježen tradicionalnim načinom melioracije, „jendečenjem“, kojim su se močvare pretvarale u plodno tlo. Danas je to prostor isušenih močvara, kultiviranog zemljišta “kasetnog” oblika s modernim, komercijalnim kulturama. Novozasađene kulture i ostaci močvarnih prostranstava daju tom prostoru dominantan zeleni vizualni identitet koji ga čini osobitim ne samo u Hrvatskoj nego i šire.

Poljoprivreda je uvelike unaprijeđena podizanjem vinograda i maslinika na krševitom tlu na području Komarne. Proizvodnja vina i maslinova ulja pridonijela je turističkoj ponudi. Proizvođači grožđa i vina s područja Komarne osnovali su i Udrugu „K7“ radi promocije svojih proizvoda.

Mjesto Klek smješteno je u prekrasnoj uvali okruženoj maslinicima uz samu Jadransku magistralu nedaleko od Dubrovnika. Nekad tipično ribarsko mjesto danas je turistički centar sa svim potrebnim sadržajima. Rajska plaža kao stvorena je za uživanje na suncu, mnogi sportsko-rekreativni sadržaji čine odmor ugodnim i zabavnim. Zbog bogate prošlosti kraja turistički je atraktivna Nonkovićeva kula iz 17. stoljeća, a iznad mjesta su ruševine Smrdan grada iz 17. stoljeća i nekropola stećaka iz 14. stoljeća. Kulturnu ponudu grada obogaćuju galerija Stećak, mjesto okupljanja likovnih, dramskim i drugih umjetnika.

Rajske plaže u Kleku

Pješačka staza iz naselja Klek, izravno s Jadranske magistrale, penje se uz padine do ruševina Smrdan grada koji čine dobro očuvane zidine vjerojatno venecijanske tvrđave koja je nekada služila za nadziranje ulaza u Neumski zaljev. U njenoj pustoj unutrašnjosti nalazi se crkva sv. Marije. Iznad ruševine na strmoj glavici stoji vidikovac tvrđava Gradina iz predrimskog doba, zaštićena trima suhozidinama, s vidikom na Ston, poluotok Pelješac, ušće Neretve i Naronu. Krećući se smjerom ceste prema zapadu stiže se na srednjovjekovno groblje sa stećcima tzv. Greblje u Proviću, smješteno na južnim padinama brda Orlovac, u sastavu naselja Slivno-Ravno. Greblje u Proviću jedno je od najvećih, a možda i najvažnijih srednjovjekovnih grobalja sa stećcima na lijevoj obali Neretve. Danas je na ovom mjestu vidljivo 117 stećaka, od čega 84 cjelovita i 33 ulomka.

Ako se želi obići cijela staza, preporučujemo ulaz kod naselja Slivno-Ravno, odakle cesta vodi kroz Greblje stećaka i Smrdan grad do jezera Kuti na krajnjem istočnom rubu delte Neretve, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Jezero Kuti nalazi se na 252 metra nadmorske visine, a najveća dubina jezera je 4,6 metara.

Uz njegovu obalu moguć je fotosafari, kao i vožnja neretvanskom lađom koja se probija kroz močvarni šaš i lokvanj te boravak u netaknutoj prirodi uz ugodne domaćine. Do jezera Kuti moguće je doći i lađom iz Opuzena, odakle se za pola sata dolazi na obalu jezera na Prijevozniku, gdje je obnovljena izvorna neretvanska kuća. Posjetiteljima se nudi bijeg od užurbane svakodnevice, okrjepa neretvanskim specijalitetima, odmor i uživanje.

Vinska cesta za nautičare u vinogorju Komarna

Komarna je najmlađe hrvatsko vinogorje. Na odličnom položaju, u blizini mora i uz vjetar s Neretve, vinari se bave ekološkim uzgojem vinove loze. Više od 90 posto nasada na ova 82 hektara čine autohtone dalmatinske sorte, a vina proizvode u sedam vinarija.

Pogled na vinogorje “Komarna”

Odličan geografski položaj Komarni – koja se nalazi na pola puta između Splita i Dubrovnika, po 70 km, te samo 10 km od Neuma, a ni do Međugorja, 40 km, nije daleko – daje povoljnu priliku razvoja prestižnog vinskog turizma.

Autohtoni plavac mali, berbe 2016. godine – s ljutog dalmatinskog krša gdje stotinu godina nije bilo vinove loze – osvojio je prestižno Decanterovo srebro 2019. godine. To je uspjeh vinarije Terra Madre, što je latinski naziv za novu zemlju iza koje stoji tvrtka Poljopromet iz Metkovića.

Riječ je o pravom pothvatu jer je prva berba bila 2011. Sada godišnje na 18 hektara proizvode 80.000 boca vina, a cijela Komarna pola milijuna boca. Za to je trebalo i puno truda, entuzijazma i ulaganja, više od 20 milijuna kuna iz različitih izvora od kapitalnih ulaganja do Vinske omotnice, da bi se teškim građevinskim strojevima kultivirao težak i nepristupačan teren.

Biciklističke ture i fotosafari dolinom Neretve

Dolina Neretve iznimno je privlačna destinacija tijekom cijele godine, s obzirom na postojeće prirodne, arheološko-povijesne, kulturno-tradicijske, gastronomske i druge potencijale, pa je na tome području u posljednjih nekoliko godina stalno od 10 do 15 posto rastao broj dolazaka gostiju i noćenja.

U posljednje vrijeme, a posebno za pandemije COVID-a 19, turističke aktivnosti intenzivirale su se i u ruralnim područjima, poput Dragovije i drugih naselja, pa je tako u prvih pet mjeseci na području TZ Grada Metkovića ostvareno 8.515 noćenja, što je 65 posto od broja noćenja u isto vrijeme 2019.

Pogled iz zraka na ušće Neretve i mjesto Blace

Radilo se puno na razvoju cikloturizma, organizirano je i nekoliko biciklističkih tura, a biciklistima je omogućeno da na nekoliko mjesta poprave bicikl.

Županijska turistička zajednica sudjeluje na brojnim turističkim skupovima i prezentacijama, a surađuje i s agencijama iz Azije, Amerike, Europe… Sve to kako bi vratili turiste tijekom ljeta, a najesen bi turisti dolazili na fotosafari izlete i na berbu mandarina.

Bicikliranje kroz prirodu mnogima je omiljena rekreacija, a zelena okolica Neretve kao da je stvorena za turizam na dva kotača i aktivni odmor. Osim onog najosnovnijeg, sređene infrastrukture i označenih staza, biciklistima su najvažniji čist krajolik bez mnogo prometa, prirodne ljepote i kulturne znamenitosti. Dakako, nije naodmet ni domaća hrana i dobra kapljica negdje uz put da pruži dodatnu motivaciju. Primjerice, samo Njemačka ima pet milijuna registriranih biciklista, koji su zahvalni gosti jer ne traže puno, a spremni su dobro platiti užitak vožnje u prirodnom okruženju.

Hrvatski jug je i sve razvijenija i kvalitetnija maslinarska destinacija te je maslinovo ulje, ali i sve što ono nosi u gastrosvijetu, među glavnim turističkim adutima ovog dijela Dalmacije, čija maslinova ulja zasluženo osvajaju prestižne svjetske nagrade.

Raznolikost ponude lokalnih maslinara veliko je bogatstvo, no maslinari su, kao i vinari, svjesni da su najjači kad su složni i udruženi jer nemaju dovoljne količine za pojedinačne nastupe na velikom turističkom tržištu. U ovim teškim i nesigurnim vremenima, posebno za turizam, nikome nije lako pa zato podrška malim lokalnim proizvođačima znači više nego ikada. Svojim predanim radom oni dokazuju da je zaslužuju pa vas pozivamo da posjetite rivijeru Slivno koja se drži one da je ‘manje više’ i u pogledu samozatajne turističke promocije.

Kulturna dobra Općine Slivno

Klek

Crkva sv. Ivana na otoku Osinju

Otočić Osinj nalazi se u istočnom dijelu delte Neretve, ispred samog ušća Male Neretve i zaseoka Blace. Crkva sv. Ivana Krstitelja sagrađena je u 14. ili 15. stoljeću na ostatcima antičkog građevnog sklopa kao jednobrodna građevina s polukružnom apsidom od nepravilno klesanog kamena. Unutrašnjost broda je presvođena gotičkim svodom oštro prelomljenog luka. Uz crkvu je sagrađen mali pustinjački stan koji se s crkvom urušio za vrijeme turske vladavine.

Lokacija: Slivno Ravno

Klasifikacija: sakralna graditeljska baština

Vrijeme nastanka: od 6. st. do 15. st.

Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Kula Nonković

Četverokatna kula u Kleku ima oblik pravilnog četverokuta s krovom na četiri vode, a građena je od pravilno tesanih kamenih kvadara. Na svakom katu ima po dva prozora s konzolama i kamenim prstenovima. Na zapadnom pročelju su ulazna vrata s profiliranim nadvratnikom i dovratnicima, a iznad vrata je grb obitelji Nonković koja je vjerojatno i sagradila kulu. Iza kule je kapela presvođena bačvastim svodom, a vrh pročelja je zvonik na preslicu. Uz crkvu je bunar s krunom čiji su uglovi ukrašeni velikim stiliziranim kamenim listovima. Kula je sagrađena u 17. st.

Lokacija: Klek

Klasifikacija: profana graditeljska baština

Vrijeme nastanka: 17. st.

Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Utvrda Smrdan grad s crkvom Gospe Velike

Gospa od Zdravlja

Utvrda se nalazi iznad Kleka uz stari put koji je spajao područje Neretve s Dubrovačkim primorjem. Današnja tvrđava je trokutastog tlocrta s bedemima dužine oko 50 metara na svakoj strani i niskim bastionskim utvrđenjima u uglovima. Uz unutrašnje lice istočnog bedema sačuvan je i ophod po vrhu bedema. Utvrda je sagrađena krajem 17. stoljeća nakon što su je oko 1689. godine Mlečani zauzeli od Turaka, a u plašt bedema bile su uključene postojeće kule prijašnje srednjovjekovne utvrde. Početkom 18. stoljeća u sklopu utvrde sagrađena je crkva Velike Gospe na Gradu s prvotnim titularom sv. Roka. Crkva je jednostavna jednobrodna građevina s pravokutnom apsidom i zvonikom na preslicu.

Lokacija: Slivno Ravno

Klasifikacija: profana graditeljska baština

Vrijeme nastanka: od 15. st. do 18. st.

Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Utvrda Brštanik

Utvrdu Brštanik dao je sagraditi u 14. stoljeću bosanski kralj Tvrtko, vjerojatno na ostatcima rimske utvrde. Naselje Podgradina, koje je nastalo ispod utvrde, dobilo je ime prema Gradini, drugom nazivu za utvrdu. Osim obrambene uloge, utvrda je služila i kao trgovište sa skladištima soli. Već u 15. stoljeću utvrdu ruše Turci, a u 17. stoljeću je obnavljaju Mlečani. Funkciju utvrde zadržava sve do druge polovice 19. stoljeća kada za austrijske vlasti postaje bolnica za zarazne bolesti. Zbog čestih rušenja i obnova nije poznat izvorni oblik utvrde. Na vanjskim zidovima su sačuvane puškarnice, a u unutrašnjosti cisterna za vodu.

Lokacija: Podgradina

Klasifikacija: profana graditeljska baština

Vrijeme nastanka: od 14. st. do 19. st.

Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Nekropola stećaka Greblje

Kasnosrednjovjekovna nekropola sa stećcima nalazi se sjeverno od sela Provića, na obronku brda Orlovac. Prema broju sačuvanih stećaka ubraja se među najveće nekropole toga tipa na neretvanskom području. Oblik je utvrđen kod 67 stećaka od kojih je 36 ploča, 29 sanduka i 2 sljemenjaka. Nalazište se ističe i po velikim brojem ukrašenih primjeraka (ukupno evidentirano 33), a kao najčešći su motivi križevi, različite kombinacije štita i mača, zatim polumjeseca, zvijezda i rozeta te uobičajene bordure. Nekropola se odlikuje kompozicijom s motivima križa, konja i zmije. Nekropola u Proviću, prema korištenim ornamentima, pokazuje izrazite veze s hercegovačkim područjem i nekropolama sa stećcima, što je i logično s obzirom na zemljopisnu, ali i povijesno-kulturnu povezanost.

Nekropola se datira u drugu polovinu 14. i 15. stoljeća.

Lokacija: Slivno-Ravno

Klasifikacija: arheološka baština

Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Arheološko nalazište Gradina na otoku Osinj

Na Gradini, najvišem brežuljku na južnom kraju otoka Osinj, koji je smješten pred ušćem Male Neretve, nalaze se ostaci kasnoantičke utvrde i objekata unutar nje. Utvrda je u osnovi pravokutnog tlocrta, obuhvaća prostor veličine oko 50 x 70 m, no zidovi ne teku u ravnim linijama jer prate konfiguraciju terena. Zidovi su prosječne debljine 0,70 m, sačuvane visine i do 7 metara. Na nekoliko mjesta uočavaju se ulazi i četverokutne kule koje se izdvajaju od zidnog plašta. Utvrda je vjerojatno je nastala kao dio fortifikacijskog sistema u 6. st. za vladavine bizantskog cara Justinijana I. radi osiguravanja plovidbenog puta duž istočne jadranske obale, a imala je funkciju kontrole pristupa delti Neretve. Unutar utvrde nalaze se ostaci jedne izdužene pravokutne građevine i ranokršćanske bazilike složenog tlocrta s polukružnom apsidom ojačanom s tri kontrafora, bočnim prostorijama i narteksom. Zidovi su prosječne debljine 0,60 m, sa sačuvanom visinom do 2,40 m u apsidalnom dijelu. Unutar crkve sačuvano je in situ ležište oltarne pregrade čiji su ostaci ugrađeni u srednjovjekovnu crkvu sv. Ivana na sjevernom kraju otoka. Najveća vrijednost nalazišta je izvorna očuvanost arheološki još neistraženih ostataka, izrazito važnih za proučavanje kasnoantičke fortifikacijske i sakralne arhitekture na ovom dijelu jadranske obale.

Prekrasne Blace

Lokacija: Blace

Klasifikacija: arheološka baština

Vrijeme nastanka: 6. st.

Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Austrijska utvrda na brdu Glavica kod Komarne

Ostaci utvrde smješteni su na brežuljku Glavica, na krajnjoj južnoj točki tzv. Slivanjskog poluotoka između naselja Komarna i Duboka u općini Slivno Ravno. Vanjski obrambeni zidovi utvrde su pravilnog poligonalnog tlocrta te su s njihove vanjske istočne strane prislonjene prostorije za posadu i gospodarski prostori. U središtu utvrde nalaze se ostaci centralne pravokutne građevine, a jugozapadno i jugoistočno od nje bile su ukopane topovske baterije. S ovog izuzetno važnog strateškog položaja kontrolira se ulaz u zaljev Neum-Klek, s morske strane zaštićen poluotokom Lastva. Utvrda je sagrašena u 19. stoljeću u vrijeme austro-ugarske uprave u funkciji obrane sidrišta ratne flote koje se protezalo od današnje Komarne do Malog Stona te predstavlja značajne ostatke fortifikacijske arhitekture iz vremena Austro-Ugarske Monarhije.

Lokacija: Komarna

Klasifikacija: profana graditeljska baština

Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro