Kako podržati Ukrajinu, a ne ući u otvoreni rat s Rusijom

Kako podržati Ukrajinu, a ne ući u otvoreni rat s Rusijom

Stanje u Ukrajini napeto je nakon nedjeljnog incidenta u kojem su ruski ratni borovi zarobili tri ukrajinska broda i 23 člana posada. U incidentu koji se dogodio u Kerčkim vratima kada su ukrajinski brodovi iz Odesse u Crnom moru zaplovili prema Mariupolju u Azovskom moru, prema ruskim izvorima ranjena su tri, a prema ukrajinskim izvorima, šest ukrajinskih vojnika. Kerčka vrata jedini su prolaz koji spaja ta dva mora.

Ukrajinski parlament trenutačno raspravlja hoće li potvrditi uredbu o uvođenju izvanrednog stanja u idućih 60 dana koju je već potpisao predsjednik Petro Porošenko.

Ukrajinski predsjednik Porošenko zapljenu brodova nazvao je “ludim činom Rusije protiv Ukrajine”, tvrdeći da je “napad” bio “unaprijed smišljen”. Iako je naglasio kako to ne znači da će Ukrajina objaviti rat Rusiji, ministarstvo obrane izdalo je naredbu da se vojska stavi u puno borbeno stanje. Zapovjednik ukrajinske vojske rekao je kako su Rusi “pucali s namjerom da ubiju”. Moskva je potvrdila “uporabu oružja”, tvrdeći da su ukrajinski brodovi “uhvaćeni u ilegalnoj akciji u ruskim teritorijalnim vodama”.

Donese li parlament u Kijevu odluku o uvođenju izvanrednog stanja, bit će to prvi takav slučaj od početka ukrajinsko-ruskog sukoba iz 2014. kada je Rusija anektirala poluotok Krim. Ukrajinski političari, međutim, nisu jedinstveni u tom pitanju jer je dio zastupnika izražava zabrinutost da bi izvanredno sanje moglo rezultirati odgodom predsjedničkih i parlamentarnih izbora 2019. godine. Kako javlja BBC, predsjednik Porošenko, bio bi u tom slučaju najveći dobitnik, posebno s obzirom na rast popularnosti koju bilježi proteklih nekoliko mjeseci. Izvanredno stanje dalo bi ukrajinskim vlastima pravo da zabrane prosvjede, utječe na pisanje medija, suspendira izbore i uvede vojnu obvezu za građane koji bi morali raditi poslove u vojnim objektima.

Na međunarodnom planu, Vijeće sigurnosti UN-a najavilo je na zahtjev i Rusije i Ukrajine hitan sastanak u ponedjeljak a Europska unija i NATO pozvali su obje strane na suzdržanost i zatražili od Moskve da omogući slobodu prolaza kroz Kerčka vrata sukladno međunarodnom pravu.
Predsjednik Europske komisije Donald Tusk osudio je rusku uporabu sile i poručio Moskvi da će EU stati iza Ukrajine.

Incident je izbio u trenutku kada je Rusija presrela i okružila ukrajinske brodove otvorivši vatru prije no što su ruski specijalci upali na brodove. Izgovor za napad bio je da su brodovi ilegalno ušli u ruske vode. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je Ukrajinu da krši međunarodne norme “opasnim metodama koje predstavljaju prijetnju normalnoj plovidbi brodova u tom području”.

Incident na Kerčkim vratima prvi je vojni sukob Rusije i Ukrajine posljednjih godina, ako ne računamo trajne sukobe koje ukrajinska vojska od 2014. trajno vodi protiv krimskih separatista i ruskih dragovoljaca na istoku Ukrajine.

Izbijanje incidenta na Kerčkim vratima bilo je pitanje dana nakon odluke Rusije, donijete prije nekoliko mjeseci, da pojača provjeru svih brodova koji plove iz ukrajinskih luka. Inspekcije su počele nedugo nakon što je Ukrajina zarobila ribarski brod u ožujku ove godine. Moskva je rekla da su provjere nužne zbog sigurnosnih razloga, odnosno navodne zaštite Kerčkog mosta od napada ukrajinskih radikala. S druge strane, Ukrajina je optuživala Rusiju da je okupirala Azovsko more i naštetila ukrajinskom gospodarstvu ometajući pristup dvjema važnim lukama – Berdyansku i Mariupolju. Sukob treba gledati i u svjetlu nedavne izjave predsjednika Porošenka koji je u intervjuu za Washington Post rekao da čelični proizvodi iz Mariupolja čine 25 posto ukrajinskog izvoza. Za sankcijama pogođenu Rusiju ta je informacija, čini se, bila jako važna.

U analizi mogućih posljedica incidenta na Kerčkim vratima, BBC navodi kako NATO i ukrajinski zapadni saveznici snažno podupiru predsjednika Porošenka, ali ipak u ograničenom opsegu. Ono što Zapad sada može, i što će vjerojatno učiniti, jest pokušaj pooštravanja ekonomskih sankcija protiv Rusije, iako je malo vjerojatno da će to natjerati Rusiju na povlačenje. Osim toga, pokušat će se organizirati dodatne zajedničke vojne vježbe ukrajinske vojske s vojskama članicama NATO-a. SAD, koji je pozvao Putina da omogući nesmetan pomorski promet u tom dijelu, vjerojatno će realizirati svoje najave od prodaji dodatnog naoružanja Ukrajini uz već isporučene protutenkovske projektile Javelin. U svakom slučaju, Zapad će, kao i do sada, morati oprezno balansirati između otvorene potpore Kijevu i izbjegavanja bilo kakve akcije koja bi mogla dovesti do otvorenog rata s Rusijom.

Facebook Comments