– Hrvatska možda nije bogata resursima ali ima iznimno bogatu baštinu koju treba obnoviti i staviti u funkciju prema kriterijima Novog europskog Bauhausa (NEB), kazala je u srijedu ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek otvarajući sastanak Vijeća nacionalne platforme NEB-a.
Svjesnost o bogatstvu naše baštine prisutna je desetljećima, jer malo koja zemlja se može pohvaliti da na tako malom prostoru baštini kako arhitektonsku tako i svaku drugu tradiciju iz različitih vremenskih i umjetničkih epoha. Krenuvši samo s juga naše zemlje koji je prepun znamenitih ostataka još iz helenističkog vremena pa kroz srednji vijek i novije doba. Od Dubrovnika, Splita Pule, preko Zagreba i Varaždina do Osijek i Vukovara niz je značajnih baštinskih cjelina koje treba obnavljati, zaštiti i promovirati kao naše nasljeđe i vrijednosti. Kako bi se postigli željeni rezultati potrebno je i unaprjeđenja hrvatskog zakonodavstva u području prostornog uređenja i graditeljstva vezano uz javne natječaje i autorska prava.
U tu svrhu, kako je kazano, održan je i sastanka Vijeća platforme NEB-a na kojem su se okupili predstavnici niza ministarstava, institucija, organizacija i udruga.
Ministrica je tom prilikom kazala da je pred Hrvatskom zahtjevna transformacija cjelovitog zakonodavnog i sustava planiranja i upravljanja prostorom, o kojoj je inicijativa NEB-a jedna od najpozvanijih raspravljati. Istaknuvši kako nam je kultura prostora i građenja zajednički prioritet u kontekstu načela NEB-a, što je već uključeno u programe i inicijative u okviru Nacionalnog plana otpornosti i oporavka, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u svom uvodnom obraćanju osvrnula se na nedavno otvorenje četvrte po redu šibenske tvrđave – svetoga Ivana, još jednog u nizu projekata urbane transformacije u čijem je središtu upravo kulturna baština.
-Hrvatska baštini bogatu kulturu prostora i građenja, s velikim brojem upisanih lokaliteta na UNESCO-ov popis svjetske baštine i nacionalnih kulturnih dobara, naglasila je ministrica te izrazila zadovoljstvo što je struka za prošlu godinu nagradama Udruženja hrvatskih arhitekata nagradila upravo projekte obnove i revitalizacije unutar kulturnopovijesne cjeline Zadra i Trogira. Ministrica je najavila i daljnje aktivnosti Ministarstva u kontekstu Nacionalne platforme NEB-a, među ostalim zahtjevan projekt izrade konzervatorskih podloga koji će potpuno promijeniti paradigmu planiranja i ulaganja u zaštićenim kulturnopovijesnim cjelinama.
Na temelju konkretnih suvremenih izazova arhitektonske struke, a u kontekstu izrade nacionalne Arhitektonske politike, predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac i predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Roman Šilje predstavili su strukovne prijedloge usklađenja zakona s novim Zakonom o autorskim pravima te dopune članaka vezanih uz javne arhitektonske natječaje iz područja urbanizma, arhitekture i uređenja krajobraza kako bi se i kroz zakonodavni okvir implementirali kriteriji inicijative Novog europskog Bauhausa.
Dosadašnje aktivnosti Nacionalne platforme Novog europskog Bauhausa predstavio je koordinator Nacionalne platforme, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac i voditeljica službe za održivi prostorni razvoj i međunarodnu suradnju Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ingrid Gojević. Predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza Zdravko Jurčec i predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nina Dražin Lovrec partnerski su se priključili radu Nacionalne platforme i podržali aktivnosti, a predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković predložio je da se za temu sljedećeg sastanka pripreme prijedlozi za rješavanje različitih problema javne nabave. Gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Dalibor Bišćan istaknuo je potencijale razvoja manjih sredina udaljenih od velikih centara, a profesorica Ekonomskog fakulteta osječkog sveučilišta dr. sc. Jasna Horvat predložila je promoviranje koncepta kružne kreativnosti kao hrvatskog doprinosa Novom europskom Bauhausu.
Sastanku su prisustvovali i dekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Bojan Baletić, direktorica Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore Katarina Sikavica, profesori Građevinskog fakulteta te članovi predsjedništva, stručnog savjeta, savjeta nakladništva, odbora za natječaje i programskog odbora Udruženja hrvatskih arhitekata i Hrvatske komore arhitekata.
Ovako veliki i značajan skup, koji je okupio zapravo sve one koji se bilo direktno ili posredno bave baštinom, zasigurno će doprinijeti daljnjim koracima koji će se poduzimati kako bi se baština očuvala i dobila pravu namjenu, kroz koju bismo se u pravom svijetlu predstavili svijetu.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.
Foto: MKM