Kanadska tvrtka »AquaBounty« na svjetskom tržištu hrane prva je ponudila genetički modificiranu životinju – lososa. Genetički modificirani (GM) losos pravo je malo čudovište koje sazrijeva i raste dva puta brže od normalne ribe. Dok je prosječna dužina lososa 30-ak centimetara, a masa oko 1,3 kilograma, GM losos duži je od 60 centimetara i teži od 3 kilograma. Za uzgoj modificirane verzije lososa treba potrošiti 25 posto manje hrane, što ga čini privlačnim za brz profit.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Mladi dinamovac prodaje vilu s “najboljim pogledom” na Jadranu: Cijena? Prava”sitnica”
GM losos stvoren je u laboratoriju ranih devedesetih, a od 2017. godine prodaje se u ribarnicama. Tako je znanstvena hipoteza postala tržišni proizvod. Iz atlantskoga lososa izbačen je gen za regulaciju hormona rasta, a ubačeni su geni kraljevskoga lososa i dodatne promotorske sekvence iz oceanskih jegulja. Hibridna je riba, poput GM kukuruza i GM soje, dočekana kao alat protiv gladi u svijetu. Usprkos prigovoru da je riječ o lošem eksperimentu i riziku za vodeni okoliš, ribu golijata odobrila je 2015. godine američka Agencija za hranu i lijekove (FDA), piše Valerije Vrček u Glasu Koncila.
E(s)t(et)ika ribljega specijaliteta
Od ove godine kanadska tvrtka »AquaBounty« više ne proizvodi niti prodaje GM losose. Jednostavno rečeno, ribogojilišta s GM lososom su propala. Iako je tvrtka uživala potporu investitora i političke poticaje i zakonski nije bila obvezna prikladno označiti lososa kao GM proizvod, potrošači, očito, nisu bili oduševljeni na tanjuru sebi servirati laboratorijski eksperiment. Nije riječ samo o etičkim prigovorima potencijalnih kupaca, nego i o estetskom doživljaju pri konzumaciji ribe koja ne postoji u prirodi.
»Uništite ikre!«
Mark Butler, savjetnik najveće ekološke kanadske organizacije »Nature Canada«, upozorava: »Eto, završio je znanstveni eksperiment koji nije trebalo ni započeti jer je GM losos velik rizik za divlje vrste riba. Tražimo od tvrtke da tijekom zatvaranja svojih ribogojilišta potpuno unište sve GM losose i riblja jajašca kako ne bi došlo do bijega tih stvorenja u vodeni okoliš.« Naime, iz iskustva je poznato da nekontrolirano unošenje invazivnih stranih vrsta uzrokuje nestanak zavičajnih vrsta, gubitak staništa ili prenošenje raznih bolesti. A GM losos u Atlantskom oceanu svakako je štetna pojava.
»Smeće iz Monsanta«
Projekt GM lososa zatvoren je jer su potrošači imali slobodu izbora u ribarnici. Osim toga, mnogi su veliki trgovački lanci (npr. »Walmart«) odbijali nabavljati i prodavati GM losose. S druge strane projekt GM kukuruza i soje američka je uspješnica jer je otpor javnosti zakasnio, farmeri su bili ucijenjeni, a najveći dio polja i oranica nepovratno je onečišćen »smećem iz Monsanta«. No kada bi GM kukuruz imao dvostruko veće klipove, kao što GM losos ima dvostruko veću glavu, vjerojatno bi se kod normalnih ljudi opet pojavila (potrošačka) odbojnost.
Losos, ovca, sintetski hamburger…
Iako se GM kukuruz i dalje uspješno prodaje, tvrtka »Monsanto« je propala – kupio ju je njemački div »Bayer«. S novonastalim agrokemijskim hibridom nestalo je »zloglasno« ime američke tvrtke, popravljen je imidž u javnosti, kako bi se nesmetano nastavilo poslovanje: prodaja GM kukuruza i herbicida glifozata. U tom paket-aranžmanu ni danas nije jasno što je glavni proizvod – biljka ili kemikalija. Za razliku od GM biljaka, kukuruza ili soje, čije modifikacije nisu vidljive golim okom, GM životinja, hormonima nabildani losos, pala je na ispitu tržišta. Nastavljajući tako neslavne priče s kloniranom kratkoživućom ovcom Dolly ili mesnim odreskom iz Petrijeve zdjelice…