Najnovija analiza znanstvenih institucija, časopisa i radova nedavno je objavljena u znanstvenom časopisu »Nature«. To je zapravo izvještaj o broju povučenih radova. To su studije koje su objavljene, a zatim – izbrisane. Zbog lažnih podataka, plagijata, neuvjerljivih i neponovljivih rezultata. Eliminacija znanstvenih radova iz kolekcije objavljenih časopisa nije čest događaj, ali u nekim zemljama to postaje redovita pojava (Nature, 19. 2. 2025.).
Svaki dvadeseti rad se povlači
Sve znanstvene institucije koje predvode u broju povučenih radova smještene su u Aziji. Zemlje neslavnih rekorda su Kina, Indija i Pakistan, no posebno je zabrinjavajući porast lažnih studija na kineskim sveučilištima. Najviše se prijevara pojavljuje u području medicinskih znanosti, pa je tako veliki klinički centar u kineskom gradu Jiningu prvi na zloglasnom popisu povučenih radova: od svakih sto objavljenih radova u toj instituciji pet se radova briše iz znanstvene arhive. To je deset puta više od prosjeka u Kini. A kineski je prosjek pet puta viši od svjetskoga prosjeka. U nekim zapadnim zemljama od dvije tisuće objavljenih radova samo jedan bude povučen, piše profesor Valerije Vrček u Glasu Koncila.
Analize pokazuju da visok udio povučenih radova u Kini nije izoliran incident, ne događa se u posebno kontaminiranim sredinama ili centrima, nego u toj crnoj statistici sudjeluju mnogi autori iz različitih zavoda, fakulteta, sveučilišta… Kao da se radi o prirodnoj pojavi. Iako su, srećom, apsolutne brojke male, ipak je sveučilište zadnja ustanova u kojoj se očekuje manipulacija podatcima, istinom, znanjem…
Kineska roba s grješkom
U čitavu je svijetu u posljednjih deset godina objavljeno ukupno oko 50 milijuna znanstvenih publikacija, od kojih je nešto više od 40 tisuća završilo u košu za smeće. Među povučenim je radovima gotovo šezdeset posto kineskoga podrijetla.
Vodeća uloga Kine u mnogim područjima tehnologije i medicine ima, eto, svoju mračniju stranu ili kolateralnu posljedicu – povučene radove iz znanstvenih časopisa. Brojke su relativno male, ali stalno rastu
Ne radi se o tome da je kineska produkcija velika, nego o tome da je udio škarta u kineskoj znanosti mnogo veći od svjetskoga prosjeka. Štoviše, prema nedavnoj procjeni Shaoxionga Briana Xua s politehničkoga sveučilišta u Hong Kongu kineska se kriza loših radova produbljuje, a udio povučenih radova povećava (Nature Hum. Behav., 23. 1. 2025.).
Udio i ukupan broj povučenih radova svake godine raste u mnogim drugim zemljama, posebice onima u Africi. U posljednjih deset godina crne su brojke narasle pet do šest puta. S obzirom na sve rašireniju pojavu jezičnih alata umjetne inteligencije, koji informatički pismenim znalcima omogućuju izmišljanje podataka i pisanje radova, očekuje se daljnji rast znanstvenih prijevara na svim kontinentima. No do povećanja tih brojaka doći će i zbog razvoja kontrolnih tehnologija i znanstvenih detektiva, koji sve efikasnije otkrivaju prijevare.
Kineski predatori u Europi?
Vodeća uloga Kine u mnogim područjima tehnologije i medicine ima, eto, svoju mračniju stranu ili kolateralnu posljedicu – povučene radove iz znanstvenih časopisa. Brojke su relativno male, ali stalno rastu. Osim toga prodaja magle u obliku znanstvenih lažnjaka vrh je sante leda. Gomilanje povučenih radova razotkriva deformaciju unutrašnje strukture neke (znanstvene) zajednice i pomaknute ljestvice vrijednosti.
Stoga ne čudi da je najveća (i kontroverzna) znanstvena izdavačka kuća MDPI poput kukavičjega jajeta ubačena u srce Europe i što je ona u vlasništvu Kineza. U tom se pogonu objavljuju tisuće radova na rubu znanosti, a niski se standardi kvalitete održavaju novčanim iznosima u švicarskoj valuti. Usprkos statusu predatora, mnogi su europski znanstvenici (uključujući hrvatske) prihvatili nemoralnu ponudu iz MDPI-ja i pristali svoje znanstvene pokušaje objaviti u toj kući.
Svaki povučeni rad, ali i svaki rad jeftino kupljen u MDPI-ju, može onečistiti radni, laboratorijski okoliš, može pokvariti međuljudske odnose na hodnicima sveučilišta i stvoriti nepovjerenje javnosti prema znanosti. Stoga je opravdano svako upozorenje prije nego što se kriteriji znanstvene izvrsnosti izgube u rutini i prosječnosti.