Mame optužuju ministricu Divjak da, blago rečeno, ne govori istinu

Mame optužuju ministricu Divjak da, blago rečeno, ne govori istinu

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak u novogodišnjem intervjuu govorila je o rezultatima primjene eksperimentalnog programa Škola za život u dijelu osnovnih i srednjih škola tijekom prvoga polugodišta. Priznala je da problema ima, ali u onolikoj mjeri koliko se i očekivalo, no, da to neće biti prepreka za uvođenje frontalne primjene eksperimentalnog programa od sljedeće školske godine.

“Plan je jasan: ove godine krenula je eksperimentalna provedba koja nas informira kako da pripremimo sustav za njezino frontalno uvođenje od iduće jeseni u prve, pete i sedme razrede osnovnih te prve razrede četverogodišnjih srednjih škola”, kazala je Divjak za Slobodnu Dalmaciju.

Tri su važna preduvjeta za uspješnu provedbu frontalne faze – edukacija nastavnika, potom oprema za škole koja uključuje digitalizaciju, opremu za kabinete te udžbenike, i, treće, donošenje kurikularnih dokumenata. Tu je, prema Divjak, presudan Zakon o udžbenicima jer on definira proceduru odobravanja novih udžbenika koja počinje već od Nove godine.

Uvodi se novost u postupku odobravanja novih udžbenika, a to je da će sastav članova povjerenstva biti tajan, a njihova imena će se objavljivati kada završi cijeli ciklus i prođe evaluacija udžbenika. “Nećemo za konkretan udžbenik kazati koji su recenzenti sudjelovali u procesu njegove recenzije. To je postupak koji je uobičajen kod znanstvenih i stručnih recenzija”, najavljuje ministrica Divjak.

Zakonom o udžbenicima nastavlja se dosadašnja praksa po kojoj će učitelji imati autonomiju prilikom izbora udžbenika, koji će sukladno zakonu biti jedini obvezan materijal u nastavi, rekla je ministrica, pojasnivši kako se učitelju daje veća mogućnost izbora pa tako neće morati uz udžbenik vezati određenu radnu bilježnicu ili zbirku zadataka iz kompleta, nego možda neku drugu ili ništa od toga, neki drugi dodatni materijal iz repozitorija, digitalne materijale, ono što smatra bitnim za svladavanje gradiva u svome predmetu. Izbor tih materijala je na njima”, naglasila je.

Problem bio mogao biti što učitelji za frontalnu fazu, kao ni za eksperimentalnu, nisu dobro pripremljeni. Divjak je priznala da je “potreban pomak” u edukaciji nastavnika koji “osjećaju nesigurnost u poučavanju uz pomoć tehnologija”.

-Tri su top-teme na koje trebamo staviti naglasak: prije svega vrednovanje i ocjenjivanje, jer učitelji traže da se više radi s njima na tome kako vrednovati i ocjenjivati rad učenika. Druga je tema učenje i poučavanje uz pomoć tehnologija, gdje većina učitelja osjeća određenu nesigurnost. Na koncu, tu su metode poučavanja koje se više oslanjaju na problemsku i projektnu nastavu te istraživački rad u nastavi, što će također trebati pojačati u edukaciji”, rekla je Divjak.

Komentirajući primjedbe da pogoduje IT-lobiju u nabavi tableta  i drugih “nosača” na kojima se ti digitalni sadržaji očitavaju Divjak je izbjegla konkretan odgovor i pokušala ismijati kritičare:

-Mislim da bi bilo najbolje da kupimo pločice i krede, no, onda bi možda bio problem što pogodujemo onima koji proizvode pločice i krede. Ako tako razmišljamo, onda ne smijemo graditi ni škole jer se pogoduje građevinskom lobiju, ne smijemo kupovati školske klupe jer imamo drvni klaster i drvni lobi. Ne bismo smjeli kupiti nijednu knjigu jer su tu izdavači, a ni računalo. Ako tako gledamo, onda ili moramo kazati da sve vraćamo na najjeftiniju moguću tehnologiju i to onu prije tiskane knjige, ili da kažemo da ništa od toga ne trebamo. Najbolje da učimo na ledini, rekla je Divjak.

Pozvala se na istraživanje MDM-a, sustavom koji upravlja svim tim uređajima, koji je informirao Ministarstvo da se u eksperimentalnoj fazi svakodnevno u nastavi koristi 75 posto tableta, a svaki tjedan više od 90 posto. Naglasila je da će se za nabavu tableta raditi novi model u kojemu će kao i kod knjiga uređaji biti vlasništvo škole.

-Razgovarat ćemo i s osnivačima da vidimo njihove mogućnosti. Razmotrit ćemo sve opcije te nakon toga utvrditi model, kazala je Divjak.

Ponovno smo razgovarali s roditeljima čija djeca pohađaju eksperimentalni program i zamolili ih za komentar ministričinih najnovijih izjava.

– Mogu samo reći da ministrica ne govori istinu. Konkretno u našoj školi djeca su, govorim za sedmaše, tablete dobila tek početkom studenoga. Nemali broj ih je bio neispravan, danima je trajalo sve to poštimavanje… i na kraju djeca ih gotovo uopće ne koriste. Da me ne bi krivo razumjeli, meni je i drago što je tako, jer im tableti samo odvlače pozornost od merituma stvari i sigurno ih ne motiviraju na kreativno razmišljanje. Unatoč silnom angažmanu ministrice da pokaže javnosti kako je to prevažna reforma za koju je ona spremna, ako se ista ne bude provodila i odstupiti, teško je oteti se dojmu da od istinske reforme obrazovanja nema ni „r”… Naša su djeca ostala s istim problemima i dilemama koje su imale i sve ranije generacije školaraca, jednako kao i njihovi nastavnici koji daju svoj maksimum, da i uz sve novonakalemljene „mahnitosti” u prekrajanju i stihijskom “rezanju” udžbenika, djeca ne ostanu oštećena u odnosu na njihove kolege u školama koje “nisu škole za život”, rekla nam je jedna majka.

Majka učenika koji pohađa peti razred eksperimentalne škole u Zagrebu također kaže da su djeca tablete dobila nedavno.

– Petaši su tablete dobili tri tjedna prije božićnih blagdana i koriste im za igrice i „relaksaciju”. Tko će matematiku učiti s „tabletića” i klikanjem? Piramide i krvotok mogu i doma pogledati na kompjutoru pa to ne rade… Svi znamo koliko oni vole gledati obrazovne emisije na internetu. Dajte, molim vas… Za sve to nije trebalo i ne treba utrošiti par stotina milijuna kuna. I to nije i ne može biti obrazovna reforma. Za najbitnije momenete u obrazovanju potrošeno je minimalno vremena i te su stvari gurnute pod tepih jer za njih treba znanja i vremena. „Tabletomanija” je nečiji, silom nametnuti, interes koji ćemo svi mi na kraju skupo platiti, rekla nam je majka petaša čiji su podaci poznati redakciji.

Bez obzira na sve kritike roditelja, ali i nedostatke Škole za život na koje ukazuju stručnjaci, ministrica Divjak odlučna je u tome da eksperimentalni program ide u frontalnu primjenu. Pri tome će na raspolaganju imati i dodatna financijska sredstva – više od 20 milijuna kuna za učitelje iz eksperimentalnih škola za stimuliranje dodatnih aktivnosti, nagrađivanje, prekovremeni rad i slično, kaže ministrica koju očito ne brine je li ova metoda diskriminirajuća prema učiteljima koji tradicionalnim metodama postižu dobre rezultate u nastavi. Istaknula je i kako Ministarstvo ima na raspolaganju i 130 milijuna kuna iz proračuna upravo na stavci kurikularne reforme te oko pola milijarde kuna iz različitih europskih sredstava – od potpore Europske komisije do Europskog socijalnog fonda.

Facebook Comments