Merkel i Macron pokapaju Vučićevu ideju razmjene teritorija

Merkel i Macron pokapaju Vučićevu ideju razmjene teritorija

Višemjesečna saga o mogućoj razmjeni teritorija između Srbije i Kosova mogla bi uskoro doživjeti svoj kraj. Iako su tu ideju načelno podržale i ruska i američka administracija, te čak i neki vodeći dužnosnici Europske unije, sada se klatno okreće na drugu stranu.

Na inicijativu njemačke kancelarke Angela Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u Berlinu se krajem ovog mjeseca, 29. travnja, treba održati, kako su ga nazvali, Summit zapadnog Balkana, na koji su pozvani svi čelnici država s jugoistoka Europe, uključivo i Hrvatske i Slovenije.

Tamo bi trebale biti i glavne zvijezde te ideje kojom su se na sjeveru Kosova i u južnoj Srbiji trebale iscrtati nove granice prema etničkim kriterijima, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski čelnik Hashim Thaci. Kako sugeriraju neimenovani diplomati, Merkel i Macron tim skupom, žele „pokopati plan razmjene teritorija“.

Ali ne samo kada je riječ o ovom slučaju, nego i bilo gdje u Europi jer bi se time otvorili brojni sporovi među državama. Osovini Berlin-Pariz, koja je nakon pasivizacije Londona zbog Brexita, preuzela glavnu riječ u europskim pitanjima, još je i prihvatljivo mijenjati, kako se govori, livade ili šume, ali razmjena naseljenih mjesta, strahuju, izazvala bi velike potrese i seljenje stanovništva.

Ilustriraju to i podatkom da bi, u slučaju da je uspio plan između Vučića i Thacija, kako su najavljivali, stanovništvo srpskih enklava s juga Kosova vjerojatno se preselilo u Srbiju. Isto bi se vjerojatno događalo i s Albancima u obrnutom smjeru. Uz to, nove granice vjerojatno bi poželjele i neke druge europske zemlje koje također imaju svoje manjine u susjednim im državama.

Uostalom, to je vjerojatno i bila temeljna Vučićeva primisao kad je krenuo u taj prilično riskantan projekt. Dobio bi srpsku enklavu na sjeveru Kosova, izgubio Preševsku dolinu naseljenu Albancima, ali bi time otvorio prostor polaganja prava na novo crtanje granica prema etničkim kriterijima kada je u pitanju Crna Gora, u kojoj živi znatna srpska manjina te BiH, u kojoj postoji i srpski entitet.

Zbog potonjeg razloga Hrvatska se od početka usprotivila toj nakani srbijanske politike. Službeni Zagreb u tome je vidio prije svega namjeru Beograda da se početni manji gubici na Kosovu kasnije kompenziraju kroz veće teritorijalne ‘zalogaje’ na račun BiH (te Crne Gore) čime bi se otvorilo žarište koje Hrvatska i zbog svojih sunarodnjaka u BiH, ali i zbog geopolitičkih razloga, ne bi mogla gledati ‘skrštenih ruku’.

To hrvatsko protivljenje nije uvijek baš bilo i jednostavno jer su u jednom trenutku Vučića i Thacija u toj nakani podržavali i savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost John Bolton i šefica europske vanjske politike Federica Mogherini i povjerenik EU-a za proširenje Johannes Hahn. Za to su bile i neke europske zemlje poput Austrije ili Mađarske vjerojatno i zbog svojih razloga jer prvi imaju svoju znatnu manjinu u Južnom Tirolu, a drugi, među ostalim, brojne sunarodnjake u ukrajinskom Zakarpatju.

Jedina koja je od početka sumnjičavo gledala na taj plan razmjene teritorija bila je kancelarka Merkel. Pričekala je da međusobno dogovaranje između Beograda i Prištine dođe u slijepu ulicu, što se dogodilo proteklih tjedana, i sada gurajući uz sebe i Macrona koji se ionako rado vidi u poziciji vođe nove Europe nakon što Merkel ode s političke scene, namjerava tu ideju proglasiti neprihvatljivom. Time želi uputiti i poruku europskim dužnosnicima koji su je podržavali da takva politika nije dopuštena.

Što se pak tiče Beograda i Prištine, čini se da će na stolu biti plan kojim se namjerava prevladati međusobno žestoko protivljenje nakon što je propala ideja razmjene teritorija. Vučiću će, po svemu sudeći, ponuditi mrkvu u obliku realizacije srpske samouprave na sjeveru Kosova koje bi i prema dosadašnjim međunarodnim ugovorima trebalo dobiti poseban status, ali u okviru Kosova. Batina će vjerojatno doći nedugo iza toga jer će slično htjeti dobiti i općine na jugu Srbije pretežito naseljene Albancima.

Pregovori Beograda i Prištine o rješenju tih pitanja neće biti ni jednostavni ni laki. Kakav god ishod tog balkanskom summita u Berlinu bio, čini se da do daljnjeg, što se službenih granica tiče, ostati – status quo. No, točan ishod znat će se tek na kraju travnja kada će Merkel i Macron trebati obznaniti rezultate tog sastanka koji bi i njih trebao promovirati kao one koji će nakon Brexita, kad god se dogodio, diktirati ključne političke procese u Europi bez Britanije.

Facebook Comments