Mesić na proslavi intervencije NATO-a na Kosovu: Prisjetio se Miloševića i Milutinovića

Mesić na proslavi intervencije NATO-a na Kosovu: Prisjetio se Miloševića i Milutinovića

U Prištini se obilježava 20 godina od intervencije NATO savez na Kosovu: Gosti manifestacije bili su bivši američki predsjednik Bill Clinton, državna tajnica Madeleine Albright i general Wesley Clark, zapovjednik NATO snaga tijekom bombardiranja Srbije 1999. s ciljem spriječavanja etničkog čišćenja na Kosovu.

U sklopu manifestacije održana je i sigurnosna konferencija je na kojoj su između ostalih govorili Clark, Daniel Serwer, video porukama Hillary Clinton, Tony Blair i mnogi drugi. Prisutnima se obratio i bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić.

U svom govoru je izrazio nadu da će se međuetnički sukobi riješiti uz pomoć angažmana međunarodne zajednice, da će Euroatlantske integracije relaksirati odnose između država i naroda. Pozvao je na veći angažman međunarodne zajednice te na izgradnju dobrosusjedskih odnosa između država Istočnog Jadrana.

Govor bivšeg predsjednika prenosi Slobodna Bosna:

– Moj boravak na Kosovu uvijek budi emocije. Naime, moja cjelokupna politička karijera vezana je za borbu za demokraciju, slobodu i ravnopravnost svih građana.

Ovdje se zaista osjećam kao kod kuće i još jednom koristim prigodu, da se zahvalim na izvanrednom gostoprimstvu i odlično organiziranoj konferenciji.

Pokušat ću se osvrnuti na period koji je iza nas, a istovremeno govoriti o budućnosti Kosova ali i regije, jer je upravo to naziv i današnjeg panela „Regionalne perspektive za održivi mir“.

Slučaj Kosova predstavlja jedinstven primjer u međunarodnom pravu sui generis i šalje snažnu poruku svjetskoj zajednici. A ta poruka je, da nitko ne smije provoditi nasilje nad određenom skupinom, a da to ne bude nekažnjeno. Ovdje se misli na kosovske Albance nad kojima je Miloševićev režim sustavno provodio diskriminaciju i nasilje s ciljem eliminacije jedne etničke zajednice. Zbog svega navedenoga najviši dužnosnici Srbije na čelu s predsjednikom Savezne Republike Jugoslavije Slobodanom Miloševićem i srbijanskim predsjednikom Milanom Milutinovićem procesuirani su na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju sa sjedištem u Haagu.

Prije 20 godina protjerane su stotine tisuća kosovskih Albanca s jasnom namjerom etničkog čišćenja. Na svu sreću ratni i velikodržavni projekt srbijanskog režima nije uspio. Nije uspio iz najmanje dva razloga: prvi je odlična organizacija kosovskih Albanaca, koji su godinama pružali Gandijevski otpor na čelu s prvim kosovskim predsjednikom Ibrahimom Rugovom. Kasnije su se vojnički organizirali i kroz Oslobodilačku vojsku Kosova pružili snažan otpor srbijanskoj soldateski. Drugi, važan razlog je uloga međunarodne zajednice odnosno njenih ključnih država i NATO saveza.

Posebno želim ovom prigodom naglasiti ulogu međunarodne zajednice, posebice Sjedinjenih Američkih država i NATO saveza, koji su u mnogome spriječili najkrvaviji mogući scenarij na Kosovu. To posebice naglašavam, jer potreba za djelovanjem međunarodne zajednice u regiji još uvijek postoji. To se posebice odnosi na Bosnu i Hercegovinu. U susjedstvu Kosova imamo pozitivan primjer Sjeverne Makedonije, koja je uspjela pod vodstvom Zorana Zaeva, premijera te države i uz snažnu podršku međunarodne zajednice napraviti povijesni iskorak u stabilizaciji te zemlje i njenom pristupanju NATO savezu, koji se očekuje u prosincu ove godine. Pri tome su iznimno značajnu ulogu odigrali i Albanci, koji žive u Sjevernoj Makedoniji i time pokazali da su državotvorni faktor u toj zemlji.

Nažalost, u Bosni i Hercegovini nema tako jakih i odlučnih lidera koji su spremni raditi za dobrobit svih građana kao što je slučaj u Sjevernoj Makedoniji, a izostaje i snažna podrška međunarodne zajednice. To namjerno govorim ovdje na Kosovu na kojem je spriječen masovan zločin, umnogome zahvaljujući međunarodnoj zajednici, NATO savezu i raspoređivanju NATO-ovih postrojbi na teritoriju Kosova. Zbog toga s ovog mjesta pozivam međunarodnu zajednicu i vodeće države međunarodne zajednice da pomognu Bosni i Hercegovini, jer put Kosova i država regije je u euroatlantskim integracijama.

Tada će svaka država prodisati punim plućima, tada će se uspostaviti harmonija međuetničkih i međudržavnih odnosa. Neće biti granica. Svaka etnička zajednica moći će živjeti u svome sveukupnom kulturnom korpusu i u različitim državama. Tako će i Albanci živjeti na Kosovu, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori kao državama ali u svom kulturnom korpusu. Isto tako će u svom kulturnom korpusu živjeti Hrvati, Bošnjaci, Srbi i drugi narodi, a u različitim državama. To ne samo da će relaksirati međusobne odnose nego će biti ključno za održivi mir i sveopći napredak tih zemalja ali i regije.

Raduje me napredak, koje je kosovsko društvo ostvarilo u proteklih 20 godina. Znam, mnogi će reći da je to nedovoljno, građani su često nezadovoljni. U mnogim aspektima su u pravu, jer se vjerojatno moglo učiniti i puno više. I u mojoj zemlji Hrvatskoj, mnogo je nezadovoljnih. Očekuju mnogo više od svojih političkih elita. U tome su uglavnom u pravu, jer političari moraju biti u funkciji svojih građana i države.

Uvjeren sam, da će se mnogo toga promijeniti ulaskom u EU i NATO. O tome mogu svjedočiti što znači ulazak u EU i NATO za moju zemlju. Ne smijem ni pomisliti što bi se posljednjih nekoliko godina događalo s Hrvatskom, da nije postala članica EU i NATO-a. EU preko svojih fondova je od Hrvatske napravila veliko gradilište, a sigurnosni kišobran NATO-a privukao je brojne domaće i strane investicije. Pravi efekti članstva u EU i NATO-u u Hrvatskoj tek se očekuju.

Na kraju, želim Republici Kosovo, da gradi društvo jednako za sve, za sve njene građane bez obzira na etničko i svako drugo podrijetlo. Društvo ravnopravnih građana, kojima će biti omogućen normalan život dostojan čovjeka. To ujedno želim i svim državama i građanima regije. Uspjeh jedne države u regiji je uspjeh svih nas, jer samo kroz suradnju, dijalog, razumijevanje i međusobnu potporu možemo osigurati bolju i izvjesniju budućnost odnosno regionalne perspektive i održivi mir.

Foto: Zvonimir Kuhtić/Hina

Facebook Comments