Nova hrvatsko-ugarska nagodba: Zašto je Mol povukao tužbu protiv Hrvatske

Nova hrvatsko-ugarska nagodba: Zašto je Mol povukao tužbu protiv Hrvatske

Odluka mađarskog Mola o povlačenju tužbe protiv Hrvatske pred sudom u Washingtonu, iznenadila je mnoge i još nema pravog odgovora što bi moglo stajati u pozadini. Večernji list, koji je tu vijest prvi objavio, stavio ju je u politički kontekst. To povlačenje dogodilo se nakon što su zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu podržali mađarskog premijera Viktora Orbana. Nakon toga, Mađari su najprije skinuli blokadu glede hrvatskog pristupa Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a potom su odustali i od ove tužbe.

Mađarska država u Molu ima 25 posto udjela i, iako to nerado priznaje, kontrolira tu kompaniju. U Molu su na važnim mjestima Orbanovi prijatelji, pa i oni protiv kojih je hrvatsko pravosuđe pokrenulo sudske postupke zbog sumnje da su korupcijom i mitom došli do većinskih upravljačkih prava u Ini. Na tom popisu je Zsolt Hernady, bivši čelnik i Ine i Mola, čije izručenje Hrvatskoj je Orban svojedobno odbacio pozivajući se na zaštitu nacionalnih interesa.

Hernady je sada opet na crvenoj Interpolovoj tjeralici, a njegov odvjetnik trebao se pojaviti prošli tjedan na sudu u Zagrebu gdje je počeo novi proces protiv bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera. I za Hernadyja je rezervirano mjesto na optuženičkoj klupi. Osim toga, Uskok je, o čemu je Teleskop već pisao, potvrdio prije desetak dana kako traju izvidi temeljem kaznene prijave Hanfe iz 2011. protiv 11 mađarskih menadžera iz vrha Mola.

Na tom popisu, uz neizostavnog Hernadyja je i Sandor Csany, nekadašnji član Odbora direktora Mola, inače blizak Orbanov suradnik, šef OTP banke i po mnogima najbogatiji Mađar. Ta potvrda iz Uskoka došla je nakon što je na čelo te institucije stigla Vanja Marušić, koja se kao državna odvjetnica potvrdila upravo u procesu protiv Sanadera vezanog uz Inu i Mol. Mađarske menadžere se istražuje zbog kršenja hrvatskih i međunarodnih zakona u vezi s kupnjom dionica Ine ‘ispod stola’ preko skrbničkih računa.

Csany je svojedobno, nakon poslovnog razgovora u Banskim dvorima, bio priveden u policiju gdje je dao iskaz. Ako bi se u sudskom procesu utvrdila nezakonitost u vezi s tom kupnjom dionica, menadžerima bi prijetio i zatvor, Molu bi se dionice oduzele, a slijedila bi im i kazna. Da stvar po Mađare u vezi s tim bude još delikatnija, sami su protiv sebe neoprezno iznijeli dokaz u tužbi koju su protiv Hrvatske podnijeli glede plinskog poslovanja.

Tada su rekli kako su dionice kupovali da bi stekli “više od 50 posto Ine”, a nikada nisu za to dali javnu ponudu. Sada možda i imaju više od polovice te hrvatske kompanije, ali ne smiju s tim izići u javnost jer su do toga došli nezakonito. Ako se taj proces, uz onaj koji već traje protiv Hernadyja, na kraju ipak pokrene, Mol, za koji se ionako sumnja kako u njemu ima i dvojbenog ruskog kapitala, bi pretrpio znatnu štetu.

A tu su i Orbanovi prijatelji koje bi on rado sačuvao od sudskog progona. Moguće je da je u vezi s tim dogovorena neka nova “nagodba” s Mađarima, ali ni jedna ni druga strana zasad ne žele izlaziti s tim u javnost. Na nedavnom sastanku hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i Orbana u Zagrebu, govorilo se kako je sve što se događa u vezi s Inom i Molom isključivo pravno pitanje u koje se politika neće miješati.

No, kako vidimo, povlačenje Molove tužbe u Washingtonu te mađarske blokade u vezi s hrvatskim pristupom OECD-u, koinicidiralo je s glasovanjem većine hrvatskih eurozastupnika za Orbana kada mu se priređivala giljotina u Europskom parlamentu. I vjerojatno su u taj eventualni dogovor obje strane još ponešto uložile. Kada su takve igre u pitanju, obično kasnije saznajemo što je sve bilo na stolu.

Inače, ova tužba u Washingtonu od koje su Mađari odustali vezana je uz provedbu arbitražne presude povodom tužbe koju je protiv Mola podnijela još vlada Zorana Milanovića u Ženevi tvrdeći da se ta mađarska kompanija prijevarom domogla većinskih upravljačkih prava. Tu arbitražu Hrvatska je izgubila, a Mađari su onda tužbom u Washingtonu zatražili da ta presuda bude važeća i u SAD-u.

To im je bitno zbog druge tužbe koju su podnijeli protiv Hrvatske u kojoj traže golemu odštetu vezano uz plinsko poslovanje. Inače, u toj tužbi su naveli spomenuti inkriminirajući dokaz koji njih tereti. Očito još nismo blizu kraja ovoj priči. Ako je ipak riječ o nagodbi, onda sama ta riječ za Hrvatsku ne budi ugodna sjećanja jer smo u tim nagodbama, gledano kroz povijest, obično loše prolazili.

Facebook Comments