Plenković na političkom vrhu, a Hrvatska klizi prema dnu

Plenković na političkom vrhu, a Hrvatska klizi prema dnu

Što se to događa s hrvatskom ekonomijom? Iz godine u godinu u odnosu na druge zemlje Europske unije bilježimo sve lošije rezultate po svim mjerilima. Trenutno ubrzano klizimo prema začelju. „Tonemo“, kaže Ljubo Juričić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. „Poljaci, Mađari, Česi i Slovaci pretekli su nas prije nekoliko godina, Rumunji nas već prestižu, a Bugari stižu“, govori Jurčić. Upozorava kako će zemlje srednje Europe zbog većeg rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) u predstojećim godinama još više odmicati od nas, dok ćemo mi još padati. „Njihov rast je između 4 i 5 posto, a naš ispod 3 posto, tako da će Hrvatska, nažalost, tonuti prema Bugarskoj“ , drži Jurčić.

Slikovito to potvrđuju i podaci Eurostata o rastu BDP-a u prvom kvartalu ove godine. Hrvatska je tako rasla po stopi od 2, 5 posto (procjena za ovu godinu je 2,8 posto), a Latvija 5,2 posto, Poljska 4,9 posto, Mađarska 4,7 posto, Češka 4,5 posto, Rumunjska 4,2 posto, Slovačka 3,6 posto te Bugarska i Litva po 3,5 posto.
Gdje smo zapravo, pokazali su nam u lipnju ove godine objavljeni podaci Europskog statističkog ureda (Eurostat) za 2017. kojima se mjeri materijalno bogatstvo kućanstava. Po njima, i službeno smo postali jedna od najsiromašnijih članica EU-a. Ispod nas, koji smo na 61 posto projekta EU-a, je samo Bugarska (s 55 posto), a pretekla nas je čak i Rumunjska i to prilično (trenutno su na 68 posto).

Zemlje s kojima smo se voljeli uspoređivati, su sve iznad nas. Mađari su, po tom kriteriju, na 63 posto prosjeka EU-a, Slovenci na 77 posto, dok su Česi već stigli do 80 posto. I Zagreb, hrvatska metropola, koja je iznad nacionalnog prosjeka po standardu, se uklapa u to sivilo. Po BDP-u je, u odnosu na druge glavne gradova članica EU-a, samo ispred bugarske prijestolnice, Sofije.
Još tužniji je podatak, također Eurostatov, ali od prije nekoliko dana, po kojem je 27,9 posto od ukupnog hrvatskog stanovništva, ili skoro 1,2 milijuna ljudi, na rubu siromaštva. Radi se dakle, s obzirom na iseljavanje zadnjih godina, zapravo o četvrtini hrvatskog stanovništva. Od njih, više od 10 posto ne posjeduje automobil, televizor i ne može si svaka dva dana za ručak priuštiti ribu ili meso.

Kad je prije nešto više od dvije godine ekipa premijera Andreja Plenkovića u kojoj je bila i sada već bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić preuzimala kormilo zemlje, jedno od glavnih obećanja bilo im je povećati stupanj ekonomskih sloboda kako bi se omogućio poduzetnički zamah i privukle investicije.
Koliko se u tome uspjelo govori ljestvica Svjetske banke ‘Doing Business’ o lakoći poslovanja objavljena krajem listopada koja nam je izazvala dodatnu gorčinu. U odnosu na prošlu godinu pali smo na njoj za sedam mjesta. Linija propadanja ide ovako: 2015. bili smo 40. na toj ljestvici, 2016. pali smo na 43. mjesto, prošle godine smo već 51., a sada tek 58., s tim da je ispred nas i većina naših istočnih susjeda.
Iz tog izvješća najviše bodu u oči podaci kako smo u kategoriji pokretanja poslovanja s prošlogodišnjeg 87 . pali ove godine na 123. mjesto (od 190 zemalja koje se rangiraju), dok je još poraznije kako smo se u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola sa 126. strmoglavili na 159. mjesto.
Ljubu Jurčića to nazadovanje na gotovo svim područjima ne iznenađuje. „Vodimo potpuno pogrešnu monetarnu politiku, fiskalna funkcionira tek kao nekakav administrator javnih sredstava, ali u sebi nema razvojne komponente, dok industrijska politika, znači, politika razvoja realnog sektora uopće ne postoji“, kaže. Ističe kako smo jedina zemlja u Europi koja će možda tek ove godine doseći BDP kakav je imala 2008. Sve druge, čak i Bugarska, Srbija, Makedonija, BiH, to su ranije dostigle. Pametne zemlje, kaže Jurčić, su već 2011. ostvarile taj cilj, tranzicijske iz srednje Europe do toga su stigle 2012. a mi, evo, tek šest godina kasnije.
Za nešto više od godinu i pol dana, u prvoj polovici 2020., Hrvatska će preuzeti predsjedanje Europskom unijom. Bit će to velika stvar kako za samu zemlju tako i za hrvatske političare koji će je voditi. Premijer Plenković, ako se nešto nepredviđeno ne dogodi, a ne očekuje se, bit će i tada u Banskim dvorima jer mu mandat istječe u drugoj polovici te godine.
Tako će on iznijeti, kako se to običava, prioritete hrvatskog šestomjesečnog predsjedanja EU-om. Za tu prigodu već se pripremaju prostorije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici iz koje se iseljava gruntovnica, za pretpostaviti je kako će se vrlo brzo krenuti i s pripremom nekog decentnog i upečatljivog programa. Bit će to i, barem zasad, vrhunac njegove političke karijere.
Nagađanje, koje je u svojoj knjizi o Agrokoru spomenula i Martina Dalić, da bi Bugarska uskoro mogla preteći Hrvatsku, i gurnuti je na zadnje mjesto među članicama EU-a, moglo bi pokvariti tu svečanost. Ne bi bilo nimalo ugodno i za samu zemlju kao i za premijera predsjedati Unijom i biti zadnji po ekonomskim pokazateljima. Jurčić ipak ne vjeruje u takav razvoj događaja. „Bugari su dosta iza nas, imaju prilično problema, te iako imaju veći gospodarski rast od nas u kratkom roku nas ne mogu prestići, ali ćemo im se približiti. Hrvatska će tonuti prema njima“, slikovit je Jurčić.

Da nešto ne štima s hrvatskim ekonomskim sustavom upozorili su ovih dana i predstavnici američke, austrijske, kanadske, njemačke, talijanske i nordijske komore ili organizacije sa sjedištima u Zagrebu. Detektirali su neučinkovitu javnu upravu, pravnu nesigurnost, porezno opterećenje, nedostatak stručne radne snage i rad Vlade kao ključne prepreke boljem poslovanju u našoj zemlji.
S obzirom na to da je i Vlada u tome prozvana, premijer Plenković im je odgovorio kako su u njegovu mandatu učinjeni „veliki pomaci“ po pitanju poreznog rasterećenja, smanjivanja barijera i ubrzavanja procedura. Jurčić drži da nije učinjeno ništa kako bi Hrvatska počela sustizati susjede iz srednje Europe koji nam sve više odmiču. „Oni nisu povukli ni jedan potez u tom smjeru, i ako gledamo ovogodišnji proračun i što rade, oni samo defacto provode raspodjelu od onog što imaju, a nema razvojne politike. Znači, ono što se automatski stvori pokušavaju što ugodnije raspodijeliti“, ističe.
Na pitanje ima li nade za preokret Jurčić odgovara: „Jedino ako izaberemo politiku koja zna kako i ima hrabrosti to napraviti“. Na inzistiranje, ima li ova sadašnja, Plenkovićeva, vlada znanja i hrabrosti za to, bio je vrlo izričit: „Ne, ona to ne pokazuje, ona samo gleda kako što ugodnije poslovati u ovim okvirima i dimenzijama“. Činjenicu pak što se neki ministri vole hvaliti navodnim gospodarskim postignućima, prokomentirao je s gorčinom: „Mi se hvalimo, ugodno pričamo, a rezultat je katastrofa za Hrvatsku. Zato se ljudi iseljavaju. I još će više. Nažalost.“

Facebook Comments

Napišite komentar

Your email address will not be published.