Posljedice korupcije: Podmitili Sanadera s deset milijuna, a sad od Hrvatske traže milijardu

Posljedice korupcije: Podmitili Sanadera s deset milijuna, a sad od Hrvatske traže milijardu

Kakve posljedice po bilo koje društvo, pa i hrvatsko, proizlaze iz korupcije, možda se najbolje vidi na primjeru hrvatske naftne kompanije Ine. Mađari su preko Mola, želeći se domoći većinskih upravljačkih prava nad Inom, iako nisu imali natpolovični paket dionica, navodno podmitili tadašnjeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera s 10 milijuna eura.
Kažemo navodno, jer o tome se upravo vodi novi sudski proces pred Županijskim sudom u Zagrebu, nakon što je prijašnji, koji je doveden do pravomoćne presude, ukinuo Ustavni sud. Uz Sanadera na optuženičkoj klupi trebao bi biti i tadašnji šef Mola Zsolt Hernadi koji je optužen da mu je dao taj iznos mita.

Mađari su polovicu tog iznosa, nakon što je njihov međusobni ‘deal’ proveden kroz izmjene dioničkog ugovora, Sanaderu uplatili posredstvom tvrtke njegovog tadašnjeg prijatelja i poslovnog kompanjona Roberta Ježića, koji je zauzvrat od Vlade dobivao druge ustupke u svom poslovanju.

Novac je uplaćen preko dviju tvrtki s Cipra u vlasništvu Hernadijeve osobe od povjerenja, Imre Fazakasa, koji je imao i vizit kartu na kojoj je bio i logo Mola, što govori čije je interese zastupao. Ostatak tog novca, dakle, 5 milijuna eura, bivšem premijeru, prema Ježićevu svjedočenju, kako je rekao svom bratu iz Švicarske, išao je nekim drugim kanalima, „bez Ježića“.

Sanader je tada s Hernadijem potpisao i dodatni ugovor kojim je plinsko poslovanje trebalo biti izuzeto iz Ine i prebačeno državi. Kako se to nije provelo, Mol je tužio Hrvatsku i, kako je u srijedu objavio Večernji list, sada kao nadoknadu štete zbog neprovođenja tog ugovora traži oko milijardu dolara (6,5 milijardi kuna).

Večernji je tu informaciju, poznatu već dvije godine, dobio od odvjetničke tvrtke koja zastupa Mađare pred sudom za investicijske sporove u Washingtonu, i sada ju je aktualizirao objavivši je i na naslovnici. U vezi s tim Jutarnji list je pak dobio komentar iz Banskih dvora u kojem se tvrdi da je „isticanje ove stare informacije o Mol-ovom odštetnom zahtjevu pokušaj pritiska na Vladu da riješi Hernadijev slučaj prije presude“.

Za Hernadijem je, naime, opet raspisana crvena Interpolova tjeralica iako je nema na web stranici te institucije. On i dalje nije dostupan hrvatskom pravosuđu jer ga mađarske vlasti, odnosno tamošnji premijer Viktor Orban, odbijaju izručiti pozivajući se na zaštitu nacionalnih interesa. U vezi s tim u Budimpešti su proveli i jedan tobožnji sudski proces u kojem su ga oslobodili odgovornosti za davanje mita.

Hrvatska vodi i jednu istragu u vezi s nezakonitostima oko kupovine dionica Ine navodno provedene preko skrbničkih računa u čemu su sudjelovali brojni poslovni ljudi iz vrha Mola, također bliski Orbanu. Uskok je, naime, o čemu je Teleskop pisao prije nekoliko tjedana, potvrdio kako traju njihovi izvidi po kaznenoj prijavi koju je još 2011. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) podigla protiv 11 mađarskih menadžera iz vrha Mola.

Radi se o kremi mađarskih gospodarstvenika među kojima je i Hernadi, bivši šef i Ine, ali kasnije i Mola (to je valjda dobio kao nagradu nakon svega što je odigrao sa Sanaderom), ali i Sandor Csany, blizak suradnik mađarskog premijera Viktora Orbana i po mnogima najbogatiji Mađar, inače šef OTP banke koja je nedavno kupila i Splitsku banku, a predsjednik je i mađarskog nogometnog saveza.

Hanfa ih je prijavila da su u prosincu 2010. dionice Ine kupovali i ‘ispod stola’ preko tzv. skrbničkih računa, dakle, preko drugih kupaca na burzi i mimo nje, kako bi stekli većinski paket, preko 50 posto dionica, u Ini. Paradoks je što su Mađari to sami priznali baš u ovoj tužbi protiv Hrvatske kojom traže milijardu dolara odštete.

No, taj sud u Washingtonu se ne bavi legalnošću kupovine dionica nego procjenjuje je li Mol oštećen zato što Hrvatska nije ispoštovala dogovor o izvlačenju plinskog poslovanja iz Ine što je Sanader bio uglavio s Hernadijem. Eto, dakle, do čega može dovesti jedan korupcijski skandal vrha vlasti.

Za deset milijuna eura mita koje je navodno primio bivši premijer, sada bi Hrvatska, koja je već ostala bez upravljačkih prava u Ini, a ovih dana i bez sisačke rafinerije, trebala platiti milijardu dolara štete tom istom Molu jer nisu ispoštovani ugovori nastali na temelju tog mita.

No, Mađari bi čini se u vezi s tim bili spremni i na financijski kompromis ako bi hrvatske vlasti dale mig svom pravosuđu da prestane pravno progoniti Hernadija i eventualno druge menadžere iz vrha Mola. To bi valjda platili odustajanjem od dijela potraživanja svjesni da pritom ništa neće izgubiti jer su tim korupcijskim aktivnostima, kojima su Inu dobili na pladanj, već dovoljno iz nje izvukli da to neće ni osjetiti. Bila bi to međudržavna politička nadogradnja postojećeg korupcijskog skandala.

Kako u hrvatsko sudstvo ni sami Hrvati nemaju previše povjerenja, jedino što preostaje jest polagati nade u neke nove mlade snage. Prije svih u novu čelnicu Uskoka Vanju Marušić, koja svoj skok u karijeri može zahvaliti upravo studioznosti koju je pokazala kao tužiteljica u ranijem procesu. I ovog tjedna je kao tužiteljica bila u sudnici u procesu protiv dostupnog Sanadera i zasad nedostupnog Hernadija.

Ona možda, za razliku od svog šefa, predsjednika DORH-a Dražena Jelenića koji je u tom pogledu, čini se, dosta prilagodljiv što mu ne služi na čast, nije spremna na takve – ljigave kompromise. Barem se nadamo.

Foto: Denis Cerić/Hina

Facebook Comments